HZZO sakrio 900 milijuna kuna bolničkih troškova

Nova je administracija nakon promjene vlasti preuzela Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) s 5,7 milijardi kuna duga. Uz to bolnički limiti, koji su trebali uvesti reda u potrošnju novca u zdravstvu, ne poštuju se ali radi toga nitko nije odgovarao, iako je bivši ministar zdravstva Darko Milinović koji je uveo limite tvrdio da će prekoračenje limita po bolnicama značiti i smjenu ravnatelja.

Ukupno prekoračenje limita u godinu dana je 900 milijuna kuna, te obveze nisu knjižene u bilancama i past će na teret budućih godina. Uz to dodatne obveze postaju i krediti od 677 milijuna kuna koje će Ministarstvo zdravlja morati otplaćivati u idućim godinama jer su također vidljivi samo u izvanbilančnoj evidenciji, piše Novi list. Na sve to Vladu upozoravaju konzultanti koji su za nju odradili clean start, odnosno analizu stanja u ministarstvima i fondovima koji se bave socijalnom politikom i godišnje troše 65 milijardi kuna, što je 50 posto svega što potroše središnja država, lokalne vlasti i izvaproračunski fondovi. Upravo je netransparentna poslovna evidencija jedna od glavnih zamjerki HZZO-u koju su u svojoj analizi istaknuli konzultanti. Napominju i da se bolnički limiti nisu smjeli kršiti bez posljedica, te da je produljenje rokova plaćanja ljekarnama sa 120 na 180 dana povećalo obveze Zavoda za čak pola milijarde kuna. Upravo će konsolidacija zdravstva i pokrivanje tih obveza biti jedan od najvećih zadataka u izradi proračuna u sljedeće dvije godine kada bi se trebala provesti sanacija zdravstvenih ustanova, koje bi konačno morale doći na nulu i početi redovito plaćati svoje obveze. Uz to analiza stanja jasno ukazuje gdje bi mogla 'puknuti' provedba Zakona o financijskom poslovanju koji nalaže da država obveze plaća u roku od 30 dana, s iznimkom zdravstva koje ima rok od 60 dana. Naime, vlastiti prihodi HZZO-a pokrivaju tek 77 posto knjiženih rashoda, što znači da država dodatno iz poreznih prihoda mora pokrivati još gotovo petinu troškova. U izvješću se nalaže i prebijanje obveza i potraživanja prema Bosni i Hercegovini u iznosu od 650 milijuna kuna. Puno bolje u ocjeni stanja je prošao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) za kojeg analitičari ističu da ima najbolje razvijene projektne kapacitete i da na tom području može poslužiti za primjer ostalima u državnoj upravi. Glavna je boljka HZMO-a to što od doprinosa skupi tek 50 posto sredstva potrebnih za isplatu mirovina dok ostatak mora dobiti iz državnog proračuna. Uz to tek 49,75 posto sredstva odlazi na isplatu mirovina iz kategorije starosnih, u što naravno ulaze i prijevremene, dok se ostatak troši na invalidske, braniteljske, mirovine boraca NOR-a....

Analizirano je stanje i u Ministarstva socijalne politike i mladih koje najveći dio svoga proračuna, gotovo pet milijardi kuna, potroši na naknade građanima. Nešto manje od dvije milijarde kuna isplati se kroz porodiljne naknade i dječji doplatak, a konzultanti upozoravaju da to ministarstvo čak 43 milijuna kuna troši na uplatnice, a taj bi se trošak mogao izbjeći izravnim internet plaćanjem na račune korisnika.