Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2010

I hrvatski seljaci morat će napustiti praksu dubokog oranja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

I hrvatski seljaci morat će napustiti praksu dubokog oranja

Budućnost i opstanak hrvatske poljoprivrede ovisi o mnogim čimbenicima, kako se to može čuti u posljednje vrijeme, a prema najnovijim razmišljanjima i u novom pristupu kod obrade tla koje potpuno ili djelomice isključuje oranje. Reducirana obrada tla svjetski je trend, kaže prof. dr. sc. Danijel Jug, s katedre za opću proizvodnju bilja, odnosno Zavoda za bilinogojstvo Poljoprivrednog fakulteta.

Oranje je preskupo
- U svijetu se stalno povećavaju površine pod izravnom sjetvom i to bez ikakve obrade tla. Trenutačno je pod izravnom sjetvom u cijelom svijetu 105 milijuna hektara, od čega najviše u SAD-u. U Europi, koja u tom dijelu ne prati svjetske trendove i zaostaje, samo je jedan posto poljoprivrednih obradivih površina pod izravnom sjetvom, odnosno milijun i 150 tisuća hektara. Za Republiku Hrvatsku uopće ne postoje podaci, jedino se na temelju procjena barata s podatkom da se na približno deset posto od ukupnih obradivih površina primjenjuje neki od reduciranih oblika obrade tla, no to je nedovoljno, kaže dr. Jug, te naglašava kako osobno smatra da je reducirana obrada, odnosno konzervacijska obrada tla, ono što hrvatske poljoprivrednike u budućnosti nužno čeka, prije svega zbog smanjenja troškova. Dr. Jug ističe da je konvencionalna ili klasična obrada tla skupa, posebice u ovo vrijeme krize, jer 40 posto svih troškova poljoprivredne proizvodnje pripisuje obradi, a od toga čak 80 oranju. Klasična obrada tla iziskuje i mnogo vremena, ljudskog i strojnog angažmana i slično, zbog čega se i u Hrvatskoj zadnjih godina primjećuje blagi interes za reduciranom obradom tla, odnosno konzervacijskom obradom tla, i što je najzanimljivije, više kod individualnih poljoprivrednika nego kod velikih poljoprivrednih sustava.

Više ostataka - više vode u tlu
- Konzerviranje znači ostavljanje žetvenih ostataka koje tlo štite od prekomjernih količina oborina, odnosno kišnog degradirajućeg udara. Slama u tom slučaju služi kao neki kišobran. Žetveni ostaci pomažu i sprječavaju isparavanja vode iz tla, ali i štite mikroorganizme u tlu koji su izuzetno važni, jer u tlu u kojem nema života nema ni proizvodnje hrane. Inače, oranje već na dubini od 25 do 35 centimetara djeluje degradirajuće na tlo. Na području Osječko-baranjske županije, ali i cijele Hrvatske, oranični prostor je vrlo heterogen što se tiče tipova tala, temperature i sličnog. Tako valja naglasiti da u poljoprivredi ne bi smjelo biti šablonizirane obrade tla, jer ona treba biti prilagođena agroekološkom stanju o kojem će ovisiti hoće li se, primjerice, oranje u potpunosti izostaviti ili ne, kaže dr. Jug, te naglašava kako nitko seljake ni sada, a ni ulaskom u EU, neće natjerati da primjenjuju reduciranu obradu tla, nego će to oni sami početi primjenjivati, jer sa svojom preskupom proizvodnjom nisu konkurentni. Osim toga, obradu tla morat će prilagoditi i sve češćim klimatskim promjenama, energetskoj situaciji u svijetu i drugom.

Dublja obrada - veća degradacija tla
Dr. Jug napominje i kako se već duže vrijeme radi na tomu da se plug, odnosno oranje, izostavi iz obrade tla, jer se došlo do saznanja da je, osim što je svojevremeno značio revoluciju u poljoprivredi i mnoge spasio od gladi, otvorio i put mnogim degradacijskim procesima u tlu. Budući da je pred vratima nova sjetva, dr. Jug kaže da ako se neki poljoprivrednici na izravnu sjetvu odluče ove jeseni kako bi smanjili troškove, valja voditi brigu o tomu da je površina tla prilagođena tome, da tlo nije zbijeno i slično. - Na uredno održavanim površinama moguće je primijeniti izravnu sjetvu koja će u startu pojeftiniti obradu tla za najmanje 500-tinjak kuna po hektaru, kaže dr. Jug, te navodi da to nije brojka koja se može smatrati preciznom, jer je cijena poljoprivrednih poslova na našem tržištu neujednačena.


Komentari članka

Vezani članci

Tko kaže da traktor nije za cure? Vedrana Poletar je ostala u Slavoniji i u polju sagradila unosan biznis

15.06.2022.

Dok mladi odlaze u velike gradove i druge države, Vedrana Poletar je odlučila ostati u malom slavonskom selu i ondje izgraditi svoj život. Danas je uspješna poljoprivrednica koja živi od posla u koji se zaljubila još kao djevojčica.

Azijski sezonci na slavonskim poljima

15.06.2022.

Što se uvozne radne snage tiče, u Baranji to i nije nekakva novost. Još davno Belje je uvozilo radnu snagu, doduše iz raznih krajeva bivše države. Mnogi od njih u Baranji su i ostali. Najviše ih je bilo po beljskim pustarama. U ožujku su u Baranju stigli

Povećan iznos potpore za osiguranje usjeva, životinja i biljaka

15.06.2022.

Izmjene četvrtog natječaja za provedbu podmjere 17.1. objavila je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

U kojem slučaju se isplati investirati u geotermalnu energiju?

14.06.2022.

U Hrvatskoj imamo dva geotermalna izvora koja se koriste za stakleničku proizvodnju. Njihova je potrošnja na nivou milijun kubnih metara plina. Troškovi su im na 5 ha stakleničke proizvodnje za 70 do 75 posto manji. Zašto onda i drugi proizvođači ne koris

Od svinjogojske farme do prve tvornice izolata proteina u Europi

13.06.2022.

Najsuvremenija tvornica za preradu boba i krumpira, NUTRIS.tech™ opremljena inovativnom zelenom tehnologijom dosad je integrirala 252 OPG-a na principima kružnog gospodarstva

Tag cloud

  1. 2341 članka imaju tag turizam
  2. 2214 članka imaju tag hrvatska
  3. 1347 članka imaju tag svijet
  4. 1461 članka imaju tag izvoz
  5. 1705 članka imaju tag financije
  6. 1010 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1251 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1121 članka imaju tag trgovina
  9. 1141 članka imaju tag ict
  10. 938 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 985 članka imaju tag investicije
  12. 1011 članka imaju tag industrija
  13. 772 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1066 članka imaju tag EU
  15. 865 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 955 članka imaju tag kriza
  18. 471 članka imaju tag poticaji
  19. 665 članka imaju tag maloprodaja
  20. 631 članka imaju tag marketing
  21. 465 članka imaju tag opg
  22. 561 članka imaju tag tehnologija
  23. 445 članka imaju tag eu fondovi
  24. 340 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag krediti
  26. 421 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 451 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 477 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 415 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 361 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 388 članka imaju tag energetika
  35. 356 članka imaju tag start up
  36. 325 članka imaju tag hgk
  37. 405 članka imaju tag vlada
  38. 421 članka imaju tag BDP
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor