I u 2012. očekuje se nastavak rasta oročene štednje

Kretanje štednje građana u bankama ovisi prvenstveno o njihovim primanjima iz kojih se formira potencijal štednje, ali i o atraktivnosti kamata u odnosu na alternativna ulaganja. Svi koji ulažu u bankarske depozite, prije svega nastoje povećati sigurnost ulaganja, a zapostavljaju prinose.

Ne treba zaboraviti niti činjenicu da se u nestabilnim tržišnim uvjetima povećava ulaganje u bankarski depozit, a istodobno opada ono u druge oblike financijske imovine. Tijekom prvih deset mjeseci ove godine oročena štednja građana u Hrvatskoj rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 7,5 posto, a u usporedbi s prošlom godinom, slažu se analitičari, nisu zabilježene značajnije promjene trendova u štednji kućanstava.Kao što je već i prije isticano, rast depozita lani bio je u velikoj mjeri potpomognut i visokim kamatnim stopama dogovorenim za oročene depozite tijekom 2009., a ove godine taj je rast posljedica slabljenja domaće valute u odnosu na euro ali i ostale najvažnije svjetske valute. Naime, više od 86 posto oročenih depozita stanovništva denominirano je u stranim valutama. Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da se tijekom 2012. očekuje nastavak rasta oročenih depozita stanovništva, no ipak nešto slabijom dinamikom nego lani i ove godine. Razloge tome vidi ponajprije u činjenici da se iduće godine može očekivati daljnje smanjenje razine zaposlenosti i realni pad neto plaća, što će građanima suziti prostor za štednju. S druge strane, rast depozita trebao bi biti potpomognut i posljednjim aktivnostima poslovnih banaka da dodatno pojačaju svoju depozitnu bazu, pa i kroz povećanje kamatnih stopa na depozite uslijed nestabilnosti na europskim financijskim tržištima te izmjena regulative za poslovanje banaka u Europi. Na rast depozita povoljno bi se trebala odraziti i činjenica da trenutno ne postoji alternativa visokom stupnju sigurnosti koju pružaju depoziti u bankama uz istodobno atraktivan prinos, kaže Šantić. Iduće godine ne očekuje ni značajnije promjene u valutnoj strukturi oročenih depozita.

Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisenbank Austria, ističe da je potencijal štednje hrvatskih građana ograničen niskom razinom zaposlenosti i neizvjesnim primanjima u uvjetima produljene gospodarske recesije. U sljedećoj godini ne predviđa bitne promjene u primanjima građana, niti u atraktivnosti alternativne ponude izvan banaka pa bi porast štednje trebao pratiti visinu pripisane kamate na depozite. Isto tako, ne očekuje promjenu odnosa kunske i devizne štednje, ali je moguće, napominje, povećanje disperzije deviznih depozita iz eura u ostale valute. »U srednjoročnom razdoblju, tj. nakon ulaska u EU postupno će se smanjiti realni prinosi na štednju u bankama i povećati ponuda alternativnih financijskih ulaganja. Potencijalno veći prinosi na ulaganja odražavat će i viši stupanj rizika, a ovisno o brzini oporavka gospodarstva smanjivat će se averzija građana prema riziku«, objašnjava Starčević. Stoga prognozira da će i u optimističnijem gospodarskom okružju štednja građana u bankama stagnirati što zbog pada kamatnog prinosa, što zbog usmjeravanja viška novca građana u rizičnija ulaganja. Ako dugoročna ulaganja u alternativne vrste financijske imovine ponude više prinose od bankarskih depozita, smanjivat će se ročnost depozita. Valutna struktura ovisit će o brzini kojom će se Hrvatska integrirati u monetarnu uniju, komentira Starčević. Kratkoročno očekuje porast kamatnih stopa na depozite zbog više premije hrvatskog rizika, a srednjoročno (nakon ulaska u EU) kamate na štednju trebale bi se smanjivati prema njihovoj prosječnoj razini u novim članicama Unije. Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Hypo banke, predviđa da će se 2012. nastaviti blagi rast oročenih depozita građana. U drugoj polovici ove godine svjedočili smo novom početku rasta kamatnih stopa na depozite. Taj je rast ponajprije uvjetovan smanjenom dostupnošću inozemnih izvora financiranja, a donekle i ponašanjem monetarne politike.

Potkraj listopada oročena štednja građana iznosila je 125,2 milijarde kuna i bila je za oko 100 milijuna kuna veća nego potkraj rujna. Promatrajući podatke na godišnjoj razini, prema HNB-ovoj evidenciji, oročena štednja građana potkraj listopada u odnosu na lanjski viša je za oko 8,3 milijarde kuna.