I zaposlenost i nezaposlenost visokoobrazovanih u porastu

EK prozvala samo Hrvatsku da od veljače nije učinila ništa da 'smanji privlačnost prijevremenih umirovljenja'.

Stanje na tržištu rada Hrvatsku već duže vrijeme svrstava među tri članice Europske unije u kojima je taj problem najizraženiji, ali ni dinamika promjena nije baš ohrabrujuća.

21,6posto
ukupno zaposlenih su visokoobrazovani (prije krize 17%)

Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, to među ostalim vrijedi za praksu prijevremenih umirovljenja, koja je dijelom zaslužna što prosječan radni vijek u Hrvatskoj iznosi samo 31 godinu (kraći je samo u Mađarskoj i Italiji), što je gotovo deset manje nego npr. u Švedskoj ili Nizozemskoj. Europska komisija nedavno je u sklopu Procedure otklanjanja prekomjerne makroekonomske neravnoteže upravo Hrvatsku apostrofirala kao jedinu zemlju koja nije učinila ništa od preporuka iz veljače kako bi "smanjila privlačnost odlaska u prijevremenu mirovinu".

7posto
svih nezaposlenih su fakultetski obrazovani (prije krize 4%)

Od ukupno 51,5 tisuća osoba koje su lani stekle pravo na mirovinu njih 18 tisuća ili čak 35% u mirovinu otišlo pod uvjetima prijevremene mirovine, a to je više nego prethodnih godina, ističu u HGK. A podaci sugeriraju i da ranija umirovljenja ne znače otvaranje većih mogućnosti zapošljavanja mladih ljudi koji se uključuju na tržište rada. Stopom nezaposlenosti osoba dobi do 25 godina, koja iznosi 43%, u usporedbi sa zemljama EU smo već duže pri vrhu.

25,2posto
povećan je broj zaposlenih osoba s VSS-om od 2008. godine

Problemi strukture, pak, uočljivi su i u segmentima koje obilježavaju nešto pozitivnija kretanja negoli tržište u cjelini. To je slučaj s pokazateljima o (ne)zaposlenosti i potrebama tržišta za visokoobrazovanom radnom snagom. S jedne strane, udio zaposlenih iz skupine VSS u ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj kontinuirano raste, pa je tako i tijekom proteklih šest kriznih godina (2008. do 2014.) povećan sa 17 na 21,6 posto, ili za 25,2 tisuće osoba. To je ujedno i jedina kategorija zaposlenih po stručnoj spremi kod koje je zabilježeno apsolutno povećanje u tom razdoblju, ističe se u analizi.

19,5tisuća
više je nezaposlenih osoba s fakultetskim diplomama nego 2008.

Istodobno, međutim, od 2008. naovamo povećan je i udjel visokoobrazovanih u ukupno nezaposlenima, i to sa 4 na 7 posto, a u apsolutnom broju nezaposlenih s fakultetskim diplomama u tom je razdoblju porastao za 19,5 tisuća. Tržište očito sve više zahtijeva visokoobrazovanu snagu, ali istodobno postoji značajan višak koje tržište ne apsorbira. To govori u prilog tezama o nekompatibilnosti ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno visokog obrazovanja i potreba poslodavaca.