I zbog dvije kune u drugu trgovinu

Kupci koji su zbog krize i manjih kućnih budžeta počeli pratiti cijene u potrazi za najjeftinijim proizvodima više nisu rijetkost. Kriza je više no ikada promijenila potrošačke navike Hrvata koji prate sve moguće akcije i letke, i spremni su i zbog uštede od nekoliko kuna otići u drugu trgovinu.

Posljednje tjedno istraživanje portala supermarketi.info pokazalo je da se to isplati. Osnovna potrošačka košarica sa 37 artikala u sedam najvećih trgovačkih lanaca razlikuje se u cijenama i do 58 kuna. Tolika je, naime, razlika između najskupljeg Mercatora, u kojem izabrana košarica košta 473,24 kune i najjeftinijih Plodina s košaricom od 415,24 kune.

Privatne marke
Riječ je košarici u kojoj su najjeftiniji proizvodi iz određene kategorije koje je u petak bilo moguće pronaći u određenom trgovačkom lancu u Zagrebu, međutim sličan je odnos cijena u istim trgovačkim lancima i košarice s brandiranim, uglavnom domaćim proizvodima.

Razlike u cijenama za isti proizvod kreću se u rasponu i do desetak kuna. Razlike u cijenama ulja kreću se do tri kune, toaletnog papira pet kuna, a sireva i mesa i daleko više. Čak i oni kojima je još do jučer bilo nezamislivo pratiti cijene i prema njima birati dućane zbog ušteda u kućnom budžetu, promijenili su navike. Blizina dućana više nije odlučujuća. Potvrđuje to i sve veći rast prodaje privatnih robnih marki koje su sve popularnije u trgovačkim centrima.

Prate akcije
Da trgovci i te kako znaju i prate promjene u potrošačkim navikama potvrđuje i posljednje istraživanje Centra za istraživanje tržišta GfK, prema kojem su trgovci u prvih pet mjeseci ove godine izdali 30 posto više letaka nego u istom razdoblju lani.

Isto istraživanje potvrdilo je značajne promjene u navikama potrošača. Naime, postotak kućanstva koja kupuju prema lecima, u samo šest mjeseci je, od kraja prošle godine, porastao sa 14 na 27 posto. Drugim riječima, svako treće kućanstvo kupuje upravo prateći akcije i promotivne letke trgovaca. Zanimljivo je da je najveći porast kupnje prema lecima zabilježen u kućanstvima višeg prihodovnog razreda jer su oni s manjim budžetima i prije vodili računa o cijenama. Regionalno najveća se razlika u promjeni potrošačkih navika dogodila u Istri i Primorju.