Iako vole dućane i ‘keš‘, pandemija i potresi natjerali Hrvate na online kupnju i kartice

Iako građani Hrvatske uobičajeno preferiraju fizičku kupovinu i gotov novac kao najzastupljeniji oblik plaćanja usluga i robe u maloprodaji, pandemija, ali i potres u Zagrebu i okolici, ostavili su traga na navikama potrošača u smislu ubrzavanja stope rasta online kupnje i udjela bezgotovinskih plaćanja u odnosu na gotovinu, stoji u priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB).

Tako se u razdoblju od ožujka do listopada 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. broj online transakcija povećao za oko 34 posto, a vrijednost tih transakcija za približno 38 posto, navodi se u novom HNBlogu "Utjecaj pandemije COVID-19 na navike plaćanja u RH" Tomislava Mišića, direktora Direkcije za nadzor platnog prometa u HNB-u.

Nadalje, udjel kartičnih plaćanja u ukupnom broju fiskaliziranih računa u cijeloj 2020. iznosio je oko 21 posto, što je za pet postotnih bodova više u odnosu na 16 posto udjela u 2019. U prethodnim godinama prosječni godišnji rast tog udjela iznosio je po dva postotna boda. Udjel vrijednosti transakcija kartičnih plaćanja u ukupnoj vrijednosti fiskaliziranih računa povećao se, pak, sa 44 posto na 46 posto u 2020. Autor napominje kako ti podaci potvrđuju da građani sve više počinju upotrebljavati kartična plaćanja i za manje iznose računa.

Pandemija je utjecala i na promjenu navika pri obavljanju kartičnih plaćanja pa je tako broj beskontaktnih transakcija u razdoblju od ožujka do listopada u 2020. porastao za oko 76 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., dok se vrijednost transakcija povećala za približno 161 posto. Broj kontaktnih transakcija u 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. pao je za oko 29 posto, a vrijednost transakcija za otprilike devet posto.