Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Stu 2016

IMA LI KRAJA PLJAČKI? Poreznici proganjaju Hrvate i u Irskoj, traže da plate porez na plaću

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

IMA LI KRAJA PLJAČKI? Poreznici proganjaju Hrvate i u Irskoj, traže da plate porez na plaću

VIŠE tisuća građana posljednjih je godina u potrazi za poslom i boljim životom odselilo u Irsku, no čak ni tamo ne uspijevaju izbjeći bacanje novca u vreću bez dna, koja se službeno naziva "Državni proračun Republike Hrvatske".

Mnogi građani, koji žive i rade u Irskoj, dobili su dopise od hrvatskih poreznika u kojima ih se traži da plate porez na plaću koju su zaradili u toj zemlji.

Žive i rade u Irskoj, a Hrvatskoj su "dužni" desetke tisuća kuna poreza

Iznosi se u nekim slučajevima kreću i do 100 tisuća kuna, tako da bi ljudi, umjesto da štede novac za svoju obitelj i sebe, trebali u Irskoj štedjeti da pune proračun države iz koje su se morali iseliti.

Hrvatska s mnogim zemljama, pa tako i Irskom ima važeći sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, no to ne znači da su građani koji rade u inozemstvu potpuno sigurni da neće morati platiti porez u obje zemlje. Naime, ako Porezna uprava u Hrvatskoj procijeni da osoba koja radi u inozemstvu po njihovim kriterijima ima "previše veze" s Hrvatskom, morat će platiti razliku poreza.

Priznaje se porez koji je plaćen u inozemstvu, ali traže da se plati razlika do iznosa poreza koji bi bio obračunat u Hrvatskoj. S obzirom na to da su plaće u inozemstvu znatno veće, a porezi u Hrvatskoj visoki, nastaju i velike razlike u obračunu poreza.

Potrebno se ispisati iz Registra poreznih obveznika

Zamolili smo Poreznu upravu da nam objasni na temelju čega točno od radnika u inozemstvu traže da plate porez i u Hrvatskoj, te kako se odlučuje tko je u obvezi plaćanja poreza.
Iz njihovog odgovora može se zaključiti da bi - oni koji više vole svoj novac zadržati za sebe, umjesto da ga poklone birokraciji - trebali "poslove" s Hrvatskom svesti na najmanju moguću mjeru. Potrebno se ispisati iz Registra poreznih obveznika, te se prilikom ispisa popunjava upitnik putem kojeg Porezna uprava utvrđuje rezidentnost prilikom odlaska iz zemlje.

U tom upitniku ima cijeli niz pitanja koja se odnose na razloge napuštanja zemlje, buduće zaposlenje u inozemstvu, ali i posebno važno - na veze s Hrvatskom nakon napuštanja zemlje. Poreznike tako interesira što osoba koja se iseljava planira s nekretninom, ako je posjeduje, ostaju li članovi uže obitelji u zemlji, planira li imati osobni automobil u Hrvatskoj, pa čak i kućne ljubimce.

Gdje je prebivalište?

Porezna pojašnjava da, prema hrvatskim poreznim zakonima, prebivalište je tamo gdje osoba ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine. Ako ima prebivalište u inozemstvu i tuzemstvu istovremeno, smatra se da je prebivalište u tuzemstvu.

"Člankom 38. Općeg poreznog zakona propisano je da se smatra da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan.

Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.

Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine", pojašnjavaju iz Porezne uprave.

Što piše u Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Irskom?

Iz Porezne objašnjavaju i kako se utvrđuje status rezidenta prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska ima s Irskom.

"Člankom 4. Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na dohodak od otuđenja imovine propisano je da izraz »rezident države ugovornice« označava svaku osobu, koja prema zakonima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode, i također uključuje tu državu i njenu lokalnu vlast. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi.

Ako je, prema odredbama stavka 1. članka 4. citiranog Ugovora, fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način: a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa), b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište, c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin, d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

Prema tome, ako fizička osoba ima prebivalište i u Republici Hrvatskoj i u Republici Irskoj tada se rezidentnost utvrđuje sukladno odredbama članka 4. Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na dohodak od otuđenja imovine.

Ako je sukladno članku 4. stavku 2. a) središte životnih interesa poreznog obveznika u Republici Hrvatskoj isti će biti podložan oporezivanju prvenstveno u državi izvora (Republici Irskoj), a potom i u državi rezidentnosti (Republici Hrvatskoj), međutim Republika Hrvatska kao država rezidentnosti dužna je izvršiti otklanjanje dvostrukog oporezivanja da na propisani način izvrši uračunavanje poreza plaćenog u Republici Irskoj", navode iz Porezne.


Komentari članka

Vezani članci

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Kad birokratski server padne, poduzetnik će možda platiti ceh

22.10.2026.

Što ako server Porezne uprave padne pa poduzetnici ne budu mogli poslati e-račune, pitanje je koje nije nimalo bezazleno

Poduzetnici u Zagrebu traže ukidanje članarina i trajne dozvole

13.10.2026.

UGP i obiteljski iznajmljivači traže manje porezno opterećenje rada, ukidanje obveznih članarina i zaštitu postojećih ulaganja

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Booking najavljuje promjene: Od prosinca novi obračun PDV-a

28.09.2026.

Od 1. prosinca Booking će hrvatskim partnerima bez važećeg PDV-ID-a sam obračunavati PDV na proviziju za svoje usluge

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk