Imamo dva nova zaštićena proizvoda - meso boškarina i samoborske češnjovke

Meso istarskog goveda-boškarina dobilo je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, a Samoborska češnjovka/češnofka zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komsija.

"Time Hrvatska ima čak 37 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda upisanih u registar zaštićenih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićenih na području cijele Europske unije, a nalazi se na visokom sedmom mjestu među državama članicama", navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Po čemu je meso boškarina posebno?
Postupak zaštite naziva Meso istarskog goveda-boškarina započeo je u kolovozu 2019. godine, a radi se o zajedničkoj zaštiti naziva proizvoda hrvatskih i slovenskih proizvođača odnosno Saveza uzgajivača istarskog goveda i Kmetijske zadruge Agraria Koper, koji su nadležnim ministarstvima podnijeli zajednički zahtjev za zaštitu oznake izvornosti za taj naziv.

Riječ je o svježem mesu podvrgnutom kontroliranom postupku zrenja u trajanju od najmanje 15 dana, dobiveno od izvorne pasmine istarsko govedo. Meso boškarina je svijetloružičaste do tamnocrvene boje, umjereno prožeto intramuskularnim masnim tkivom, aromatično, ugodnog mirisa, punog karakterističnog okusa govedine, meko i sočno te kao takvo pogodno za pripremu različitih mesnih jela. Proizvodi se na području istarskog poluotoka, kvarnerskog otočja, na Krasu, Čičariji i na Podgrajskom podolju s južnim padinama Brkina.

Govedo je u nekadašnjim istarskim seoskim domaćinstvima služilo prvenstveno kao radna stoka, a kako bi izdržao teške uvjete rada s vremenom je razvilo snažnu genetsku konstituciju te se prilagodilo klimi i vegetaciji uzgojnog područja te skromnom načinu hranidbe. Upravo zbog ovakvog načina uzgoja i hranidbe, mnogi su vlasnici svoja grla nazivali "Boškarin“, budući da riječ "boška“ označava naziv za šumu ili visoku makiju.

Dimljena kobasica koja ima i svoj festival
Postupak zaštite naziva Samoborska češnjovka/češnofka započeo je u svibnju 2020. godine, kada je Udruga "Samoborska češnofka" Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla za taj naziv.

Riječ je o dimljenoj kobasici za kuhanje proizvedenoj od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Jedna od njezine posebnosti, koja ovisi o vještini majstora, je i špajlanje odnosno ručno povezivanje kobasica u par drvenim malim štapićem za što je potrebno puno iskustva. Proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja.

Koliko je značajna za zemljopisno područje u kojem se proizvodi i koliki ugled uživa, u najvećoj mjeri svjedoči Festival Samoborske češnofke, koji održava grad Samobor u okviru proljetnog sajma već 10 godina.