Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Pro 2015

Imamo mandatara koji nikad 
nije bio dio hrvatske žabokrečine

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Mislav Šimatović  

Imamo mandatara koji nikad 
nije bio dio hrvatske žabokrečine

Vladu će pokušati sastaviti iskusni financijaš, školovan u Kanadi

Hrvatska je na dobrom putu da prvi puta dobije nestranačkog predsjednika Vlade, štoviše uspješnog menadžera s dugogodišnjim iskustvom u upravljanju financijama. Na prijedlog HDZ-a, Most i Domoljubna koalicija predvođena Tomislavom Karamarkom predložili su predsjednici Kolindi Grabar Kitarović da mandatar za sastavljanje Vlade bude Tihomir Orešković, nekadašnji predsjednik Uprave Plive i aktualni financijski direktor Teve za Europu, na privremenom radu u Amsterdamu. “Ovo veliki pomak u hrvatskom političkom životu, da su se predsjednici dviju stranaka dogovorili da nijedan neće biti od njih mandatar, nego da će to biti nestranačka osoba”, rekao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nakon sastanka s Mostom u zagrebačkom hotelu Sheraton na kojem je usuglašen mandatar. Čelnik Mosta Božo Petrov kazao je da ovo nije koalicija, nego dogovor, potvrdivši da je nestranački mandatar Tihomir Orešković bio prijedlog Domoljubne koalicije oko kojeg su se složili.

Petrov je potvrdio i da imena članova Vlade još uvijek nisu definirana, nego će stručni tim formirati Tihomir Orešković. Iako su se obojica odbili izjasniti koja će biti njihova uloga u novoj vlasti, doznaje se da će potpredsjednike Vlade sačinjavati jake stranačke osobe.
Premda vijest da će vjerojatni premijer biti stručnjak iz svijeta biznisa zvuči obećavajuće za zemlju pred kojom stoje brojne reforme, ime Tihomira Oreškovića za mnoge je iznenađenje jer se radi o čovjeku koji je veći dio života proveo u inozemstvu pa je pretpostavka da nije dovoljno upoznat s hrvatskim specifičnostima.

Orešković je rođen 1966. godine u Zagrebu, 1989. godine diplomirao je kemiju na Sveučilištu McMaster u Kanadi, na kojem je 1991. završio i MBA studij iz financija i informacijskih sustava. Nakon studija ostao je živjeti u Kanadi gdje je započeo profesionalnu karijeru 1992. u proizvodnji farmaceutske tvrtke Eli Lilly u Kanadi . U Tevi, izraelskoj farmaceutskoj korporaciji koja je vlasnik Plive, Orešković radi od 2005. godine, najprije kao glavni financijski direktor Teve Kanada, a od 2009. kao glavni financijski direktor za istočnu Europu. Godinu dana kasnije imenovan je glavnim financijskim direktorom za regiju EMIA (Istočna Europa, Mediteran, Izrael i Afrika).

Unatoč skepsi oko Oreškovića poznavanja hrvatskih prilika, upućeni kažu da je u mandatu na čelu Plive od srpnja 2012. do kraja prošle godine imao priliku dobro upoznati birokraciju u borbi oko dobivanja svih dozvola za Plivinu tvornicu u Novom Marofu. Osim toga bio je vrlo aktivan član HUP-ove udruge farmaceutske industrije gdje je kroz pregovore upoznao dobar dio domaće administracije.

Oreškovića kolege s kojima je surađivao opisuju kao vještog menadžera, umjerenog patriota s vrlo izraženim diplomatskim vještinama. Izvori iz svijeta biznisa s kojima smo razgovarali smatraju da je Orešković najbolje moguće rješenje u ovoj situaciji, jer razmišlja izvan kutije, nije i nikada nije bio dio hrvatske žabokrečine. Istodobno, ljudi koji ga poznaju, ne očekuju da će se ponašati kao HDZ-ova marioneta jer je, kako kažu, riječ o čovjeku koji je navikao donositi odluke i stajati iza njih, a pomalo je i tvrdoglav. Vjerojatno će mu te karakteristike dobro doći u poslu kojeg se prihvatio nakon samo godinu dana na poziciji glavnog Tevina financijaša za Europu. Zasad je rano predviđati kakav će uspjeh polučiti Oreškovićeva Vlada (ako je uopće sastavi). To će prije svega ovisiti o otvorenim rukama koje će dobiti kod biranja najbližih suradnika i članova Vlade, kao i o podršci dviju koalicija koje su ga predložile. Među zadovoljnima ovim odabirom svakako će biti ključni kreatori politike Europske unije, koji već dulje vrijeme vrše pritisak na Hrvatsku oko konsolidacije javnih financija, smanjenja javne potrošnje i rezanja budžetskog deficita.

Među prvima koji su jučer mandataru dali podršku bio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. On je kazao da nestranački stručnjak može biti razborito rješenje u gospodarskoj situaciji u kakvoj je Hrvatska. „Poželjno je da je i politički mudar, jer je Vlada prije svega političko tijelo. Komora je na vlastitom primjeru, uz upravu iz realnog sektora, pokazala da je moguće u kratkom roku provesti strukturne reforme i prilagoditi se onima koji su nositelji gospodarskog razvoja. To mora učiniti i javna uprava, i na korist gospodarstva i čitavog društva. Prije svega je važno da novi mandatar ima iskustva upravljanja velikim sustavom, potvrđene kompetencije i rezultate te da istinski razumije bit poslovanja suvremenog poduzetnika. Preduvjet uspješnoga gospodarstva stabilna je politika, jednako kao što država ne može biti jaka bez uspješne ekonomije.“


Komentari članka

Vezani članci

‘U Europi misle da smo mi Grci lijenčine, a vi Hrvati želite u dva mjeseca zaraditi za cijelu godinu’

17.09.2026.

Hrvatska može biti zadovoljna i ovogodišnjom turističkom sezonom, iako joj je percepcija “skupe destinacije, koja ne nudi baš vrijednost za novac”, o čemu se intenzivno pisalo po stranim medijima i društvenim mrežama, sigurno uzela dio turista.

Jačanje ekonomske aktivnosti. HNB očekuje ubrzanje rasta BDP-a do 2,8 posto

15.09.2026.

Nakon dva tromjesečja usporavanja rasta BDP-a, Hrvatska narodna banka u trećem kvartalu ove godine očekuje ubrzavanje ekonomske aktivnosti na tromjesečnoj razini, objavili su u najnovijem Biltenu.

Drugi kvartal 2026. ostvario veću zaposlenost nego lani

10.09.2026.

Procjenjuje se da je u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 723 tisuće zaposlenih, što je porast za 21 tisuću, odnosno za 1,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, pokazuju podaci iz ankete o radnoj snazi Državnoga zavoda

Hrvatski turizam više ne može računati na klimu kakvu poznajemo: Vrućine, suše i manjak vode mijenjaju sezonu

09.09.2026.

Klimatske promjene i njihove posljedice ozbiljno utječu na svjetski turizam. Putovanja se otkazuju zbog poplava i sve češćih požara, toplinski valovi “tjeraju” na odmor izvan glavne sezone, skijališta gube milijune zbog sve manje snijega na padinama...

Minimalac u Hrvatskoj u deset godina realno porastao više od 50 posto, a ove godine dosegnuo 1050 eura

09.09.2026.

Nacionalne minimalne plaće nastavile su rasti diljem Europe, a najveći porast ponovno je zabilježen u srednjoj i istočnoj Europi, stoji u najnovijem izvješću Eurofounda za ovu godinu.

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1328 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 799 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk