Inflacija je razorila standard i više niti u jednoj djelatnosti nema dobitnika, pola Hrvata radi za manje od 877 eura

U siječnju su plaće nastavile rasti, ali samo 'na papiru', jer inflacija brže napreduje, umanjujući realnu vrijednost primanja. Istražili smo kako se plaće u pojedinim djelatnostima nose s inflacijom i kakve su prognoze za nastavak godine

Prosječna prosinačka mjesečna neto plaća isplaćena u siječnju iznosila je 1046 eura (7878 kuna). Prvi put isplaćena u eurima, porasla je na godišnjoj razini za 80 eura ili 8,2 posto. No kada se uzme u obzir inflacija, realno je bila za 4,3 posto niža u odnosu na lanjski siječanj.

Medijalna neto plaća iznosila je 877 eura (6608 kuna), što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od tog iznosa.

Unatoč snažnom nominalnom rastu plaća, inflacija je tijekom cijele prošle godine nagrizala kupovnu moć. No dok je u prvom dijelu godine nominalni rast plaća u pojedinim djelatnostima uspio nadmašiti inflaciju, u drugom dijelu godine svi sektori postupno su izgubili utrku s rastom cijena.

Tako više ne možemo govoriti o dobitnicima, već djelatnosti možemo podijeliti na one koje su pretrpjele manji ili veći realni pad plaća.

U srazu s inflacijom najbolje su prošle javne službe i uslužne djelatnosti u kojima kronično nedostaje radne snage.

Zahvaljujući listopadskoj povišici od šest posto, osjetno je smanjen jaz između rasta plaća i inflacije u državnom i javnom sektoru. U konačnici, prosječna plaća u javnoj upravi dosegnula je 1268 eura, uz blagi realni pad od dva posto. Nešto veći realni pad bilježe zdravstvo i socijalna skrb (-3,2 posto; prosjek 1274 eura) i obrazovanje (-3,6 posto; prosjek 1132 eura).

Među deficitarnim uslužnim djelatnostima najbolje se s inflacijom nose ugostiteljstvo i turizam, u kojima su plaće realno oslabile samo 2,3 posto. Utrku s inflacijom izgubio je i najbolje plaćeni ICT sektor s prosjekom od 1451 eura i s realnim gubitkom kupovne moći od 3,6 posto.

U skupini 'najmanjih gubitnika' još su građevinarstvo s realnim padom od 3,1 posto (prosjek 845 eura) i trgovina s minusom od 3,9 posto (prosjek 945 eura).

Inflacija je najviše pogodila zaposlene u djelatnosti opskrbe električnom energijom i plinom. Pritisnuti gubicima, distributeri struje i plina štedjeli su i na troškovima zaposlenih pa su primanja u ovim djelatnostima potonula i nominalno i realno. Prosječna plaća pala je nominalno za 2,8 posto (na 1298 eura), a realni pad dosegnuo je 15,3 posto.

Među istaknutim gubitnicima našle su se i djelatnosti rudarstva i vađenja s padom realnih plaća od 8,6 posto (prosjek 1044 eura). Zanimljivo je to da je u velikom minusu i prosperitetni nekretninski sektor, u kojemu je prosječna plaća realno oslabila 7,1 posto (prosjek 952 eura).

Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji, koja prednjači po broju zaposlenih, iznosila je 948 eura i realno je smanjena za 5,2 posto. U sektoru prerađivačke industrije velike su razlike u pojedinim granama. Najbolje su plaćeni zaposleni u naftnoj industriji, u kojoj prosječna plaća iznosi 1500 eura, a najslabije u tekstilnoj industriji, gdje je prosjek tek 629 eura.

Unatoč zaustavljanju rasta, inflacija se i u siječnju zadržala na visokoj dvoznamenkastoj razini (12,7 posto) pa je izgledan nastavak pada realne vrijednosti plaća i u veljači.

Analitičari Raiffeisen banke ipak očekuju nešto povoljnije trendove u nastavku godine. Prema njihovim prognozama, inflatorni pritisci nastavit će se cijelu 2023., ali tijekom godine moguće je očekivati blagi, ali ipak pozitivan rast realnih plaća s obzirom na to da je snažan rast nominalnih plaća podržan zahtjevima za njihovim rastom i u privatnom i u javnom sektoru uslijed rastućih troškova života i široko rasprostranjenog rasta cijena u potrošačkoj košarici.

U prilog snažnijem rastu plaća ide i činjenica da u određenim djelatnostima nedostaje radne snage, a Hrvatska dinamikom rasta plaća zaostaje za zemljama u okruženju.