Inflacija ojačala: Cijene će rasti, građanski standard padati

Državni zavod za statistiku objavio je danas da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku porasle za 0,4 posto u odnosu na veljaču, dok su u odnosu na ožujak prošle godine bile veće za 0,9 posto.

To je u skladu s očekivanjima jer je šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo, u prosjeku, da će inflacija u ožujku iznositi 0,8 posto. U veljači je inflacija iznosila 0,7 posto, što je bila njezina najniža razina od kolovoza 2002. godine.
"To je očekivano blago jačanje inflacije i ponajviše je posljedica rasta cijena energije. Kako su cijene naftnih derivata u svijetu krajem ožujka dosegle najviše razine od listopada 2008. godine, tako su i u nas u ožujku te cijene porasle za 3,3 posto u odnosu na veljaču, dok su na godišnjoj razini porasle za više od 20 posto", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Na godišnjoj razini osjetno su, više od 5 posto, porasle i cijene stanovanja te komunalnih usluga. "Te administrativno utvrđene cijene, posebice električne energije i komunalnih usluga, rast će i ubuduće, što će izazvati daljnji pad standarda građana i njihove potrošnje", kaže Šantić. Realni pad plaća i rast nezaposlenosti dovode do pada kupovne moći stanovništva, što izaziva smanjene potrošnje koja, zajedno s jačanjem konkurentskih pritisaka u sektoru maloprodaje, izaziva pad cijena prehrambenih i drugih proizvoda za široku potrošnju.

Tako su u ožujku, na godišnjoj razini, cijene prehrambenih proizvoda pale za 3,8 posto, dok su cijene odjeće i obuće pale za 4,4 posto. "Idućih mjeseci očekujem daljnji rast proizvođačkih, pa i potrošačkih cijena, ponajviše zbog rasta cijene plina. Proizvođačke su cijene već u ožujku porasle za 5 posto, što je najviša stopa rasta tih cijena od studenoga 2008. godine. Ubuduće možemo očekivati brži rast cijena nego u eurozoni, što bi moglo dovesti do realne aprecijacije kune, a to bi, pak, smanjilo konkurentnost domaćih proizvoda na svjetskim tržištima i dovelo do slabljenja izvoza", zaključuje Šantić.