IRB na Velesajmu predstavlja ključne projekte za suradnju s industrijom

Kako industrija može iskoristiti sofisticiranu istraživačku opremu vrijednu preko 100 milijuna kuna koja je smještena na IRB-u, te koje se mogućnosti tvrtkama nude za sudjelovanje na natječajima izgradnje prvog termonuklearnog fuzijskog reaktora ITER, vrijednog 13 milijardi eura ili kako kroz kapitalne strukturne projekte povući preko 80 milijuna eura iz EU fondova - samo su neka od pitanja na koje će, u sklopu Poslovnog sumita 'GRADOVI I REGIJE - generatori razvoja', odgovoriti znanstvenici Institut Ruđer Bošković na Zagrebačkom velesajmu od 17. do 20 rujna.

U sklopu ovog Poslovnog sumita IRB će predstaviti, između ostalog, kapitalne strukturne projekte ključne za suradnju s industrijom - 'Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu' (O-ZIP) te inovacijski projekt IRB-a 'Međusektorski centar kompetencije za napredne (KET) tehnologije Zagreb' (CeKKET) koji je uvršten u Nacrt smjernica za uspostavu centara kompetencije pri MINGO-u u okviru centara pametne specijalizacije. Cilj je ovih projekata odgovoriti na izazove u svim sektorima kroz osnivanje stručno istraživačke multidisciplinarne platforme, unapređenje industrijske konkurentnosti i inovacija kroz objedinjavanje resursa i stručnih znanja, poticanjem suradnje između poslovnih subjekata, državnih tijela, istraživačkih institucija i sveučilišta.

Pozitivan trend rasta suradnje 'Ruđera' s gospodarstvom

U sklopu predstavljanja IRB-a na Velesajmu ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antčić održat će u četvrtak 18.9.2014. u 10.30 sati izlaganje na temu: 'Želite li pokrenuti gospodarstvo? Neka IRB postane Vaš partner!'

Naime, iako osnovan primarno kako institut za fundamentalan istraživanja, posljednjih godina znanstvenici IRB-a intenzivno rade na jačanju suradnje s gospodarstvom. Tako u posljednjih nekoliko godina broj istraživačkih partnerstva između industrije i IRB-a ima pozitivan trend rasta. Ovaj trend velikim dijelom uvjetovan je i sudjelovanjem znanstvenika IRB-a na europskim projektima koji potiču suradnju s malim i srednjim poduzetnicima.

Tako su od početka implementacije FP7 programa 2007. godine znanstvenici IRB-a sudjelovali u 33 projekta ukupne ugovorene vrijednosti preko 11 milijuna eura. Uzmemo li u obzir činjenicu da je Hrvatska ukupno do sada ostvarila nešto više od 250 projekta, Institut Ruđer Bošković zauzima zavidno vodeće mjesto u Hrvatskoj.

Čak 7 puta povećali izvanproračunsko financiranje
Također, samo u 2013. godini ugovorena vrijednost komercijalnih projekata iznosila je preko 7 milijuna kuna i to s domaćim tvrtkama poput Podravke, HEP-a, Hrvatskih voda, INA-e, Plive ili HS Produkta, te dodatnih 4,6 milijuna kuna komercijalnim ugovorima s inozemstvom. Do sada su u 2014. godini ugovorena 22 komercijalna projekta ugovorne vrijednosti preko 4 milijuna kuna.

U 2013. godini IRB bilježi rast prihoda od izvanproračunskog financiranja od projekta čak 7 puta u odnosu na prosjek proteklih nekoliko godina , a najveći priljev sredstava izvanproračunskog financiranja IRB je ostvario upravo iz međunarodnih projekata i suradnja. Od ukupnog izvanproračunskog prihoda ostvarenog iz projektnih suradnji u 2013., na međunarodne projekte otpada preko 80% posto. Tako je u 2013. godini ugovoreno oko 50 milijuna kuna iz EU projekata. (graf 1.1)

Kako potaknuti 'kemiju' između znanosti i industrije

Svakako najveća prilika za suradnju s industrijom otvara se kroz strukturne fondove EU. Znanstvenici IRB-a aktivni su na četiri projekta koja su ušla u prioritetne liste RH. Međutim, da bi mogli iskoristiti sredstva iz fondova potrebno je stvoriti poticajni kontekst koji podrazumijeva donošenje jasnih strategija nositelja politika kao što je, primjerice, inovacijska strategija.

Znanost i industrija u Hrvatskoj su prije devedesetih imali razvijenu suradnju, tako su, primjerice, znanstvenici s IRB-a svoja znanja prenijeli u prehrambenu i farmaceutsku industriju. Međutim, ekonomska kriza i potražnja u globalnoj ekonomiji znanja intenzivirala je potrebu za strateškim partnerstvima koja nadilaze tradicionalno financiranja pojedinačnih diskretnih istraživačkih projekata. Ovo pretpostavlja da se obje strane uključe daleko izvan konvencionalnih razmjena istraživanja u sklopu pojedinačnih projekata za financiranje. No, da bi se 'kemija' razvila i održala nositelji politike trebaju osigurati predvidljivo i stabilno okruženje za financiranje i propise o dugoročnim strateškim partnerstvima.

Partnerstvo u kojem svi profitiraju

''Često čujemo kako znanstveni instituti ili sveučilišta nisu prilagođeni izvršiti ona istraživanja koja se industriji neophodna odmah. Međutim, ne zaboravimo da je snaga istraživačkih institucija upravo u ranoj fazi inovacije, dokazivanju koncepta i tu je puno posla koji treba obaviti da bi proizvod uopće dospio na tržište. U ovoj ranoj fazi znanstvenici imaju potrebna znanja, ekspertize i opremu uraditi ona istraživanja koja tvrtke ne mogu realno napraviti. Također, ne zaboravimo da ovom komercijalnom i primijenjenom dijelu prethodi fundamentalna znanost. Da bi lijek dospio na tržište potrebne su godine i godine istraživanja i ispitivanja.''

Bez jasne strategije nema inovacija

Da bi ostala konkurentna u globalnom gospodarstvu naša industrija treba znanost. Tu je računica jednostavna - industrija dobiva potrebna istraživanja, znanstvenici sredstva, a društvo dobiva nove proizvode i tehnologije. To je balans u kojem svatko dobiva. Međutim, to se ne događa ukoliko ne postoji zdravi kontekst, a taj kontekst kroje nositelji politike.

Naša je vlada preuzela i ostvarila brojne inicijative, između ostalog, formiranje klastera konkurentnosti kroz Ministarstvo gospodarstva. Institut Ruđer Bošković član je većine tih klastera i na njima temelji kapitalne strukturne projekte. Međutim, usvajanje i donošenje ključnih strateških dokumenata kao što su inovacijska ili industrijska strategija, neophodan je preduvjet za stvaranje pozitivnog investicijskog konteksta te usmjeravanje gospodarstva i znanstvene zajednice u svrsishodna partnerstva kojim će se RH usmjeriti u željeni smjer napretka temeljenog na znanju.

Usvajanje tih dviju strategija važno je i iz perspektive nadolazeće Strategije pametne specijalizacije koja je i osnovni preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova po pitanju istraživanja, razvoja i inovacija te svako daljnje odgađanje donošenja ovako važnih strateških dokumenata predstavlja realnu opasnost da namijenjena sredstva rebalansom budu dodijeljena drugim državama te da na kraju članstvo u EU jako skupo platimo.