Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Pro 2008

Iskusni stručnjaci oživjeli posrnule metalce

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Marinko Glavan  

Iskusni stručnjaci oživjeli posrnule metalce

Metaloprerađivačka industrija s godišnjom stopom rasta od 7,5 posto godišnje u posljednjih pet godina najdinamičnija je industrijska grana Primorsko goranske županije, stoji u izvješću o stanju metalnog kompleksa koji je, prema podacima iz FINE, pripremila HGK - Županijska komora Rijeka.

Od ukupnog broja poduzeća na području Primorsko-goranske županije gotovo četvrtina je registrirana u djelatnosti proizvodnje metala i proizvoda od metala, a dodaju li se tome strojogradnja i brodogradnja, tvrtke uključene u metalnu industriju čine čak 42 posto od svih registriranih poduzeća, koja skupa zapošljavaju više od polovice ukupnog broja radnika u prerađivačkoj industriji.

Snaga je u ljudima

U HGK - ŽK Rijeka ističu kako su brojna značajna poduzeća iz područja metalne i metaloprerađivačke industrije u procesu tranzicije propala, no ostali su stručni kadrovi koji su svoje bogato iskustvo iskoristili za pokretanje vlastitih poduzeća. Upravo ta poduzeća i po pitanju zapošljavanja među vodećima su u županiji, s prosječnom godišnjom stopom rasta broja zaposlenih od 2,1 posto.

Metalna industrija ostvaruje nešto manje od 49 posto ukupnog prihoda industrije u PGŽ, od čega preko 30 posto otpada na brodogradnju, 12 posto na metaloprerađivačku industriju, a 6 posto na strojogradnju. Ukupni prihod metalnog kompleksa raste po prosječnoj stopi od 7,6 posto godišnje, ponajviše zahvaljujući djelatnostima proizvodnje metala i strojogradnje čija je stopa rasta 13,2 posto, dok brodogradnja bilježi prosječni rast od 5,1 posto. Što se tiče plasmana proizvoda u inozemstvo, ističu u HGK - ŽK Rijeka, metalni kompleks ima visok udio u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, prvenstveno zahvaljujući brodogradnji, no i u njenom izvozu ugrađen je dobar dio proizvoda i usluga metalne industrije.

Analizom metaloprerađivačke djelatnosti u komori su utvrdili kako najveća snaga te privredne grane leži u raspoloživosti kvalificirane radne snage, što dokazuje dugotrajan dinamičan rast broja poduzeća u tom sektoru, kao i u postojanju stabilnog tržišta plasmana proizvoda i usluga. Dodatna je prednost što na području županije djeluju srednjoškolske i visokoškolske obrazovne institucije koje mogu osigurati kvalitetno osposobljeni kadar.

Povezivanje prevladava slabosti

Najveća je slabost metaloprerađivačke industrije usitnjenost poduzeća, kao i nedovoljan broj srednjih i velikih tvrtki, što zajedno s nedovoljnom suradnjom među poduzećima sužava prostor za specijalizaciju i usmjeravanje na užu paletu proizvoda i usluga. Država i jedinice lokalne samouprave, smatraju u Komori, neosjetljive su i nezainteresirane za stvaranje pozitivne klime u sektoru, koja bi poticala ulaganja i razvoj proizvodnje, što je rezultat pogrešnog shvaćanja da su tržišni mehanizmi idealni i svemogući. Uz to, tu je i slab interes mladih za tehnička zanimanja, čime se stvara nedostatak kadrova sposobnih za razvoj novih proizvoda i usluga, a velik problem u razvoju metaloprerađivačke industrije je i nedostatak adekvatnih poslovnih prostora.

Ipak, u Komori ističu kako se nedostaci i slabosti mogu prevladati, prvenstveno međusobnim povezivanjem i kooperacijom poduzeća, što može dovesti do specijalizacije i modernizacije tehnologije uz manja ulaganja, kao i do bolje iskorištenosti kapaciteta, i povećanja kvalitete proizvoda. Osim međusobnog povezivanja, potrebno je uspostaviti poslovne i kooperantske odnose s poduzetnicima iz susjednih zemalja te zajedničkim ulaganjima modernizirati tehnologiju, uz istovremeno aktiviranje mehanizama za poticanje izvoza roba i usluga, što je prvenstveno zadaća državne i lokalne uprave.

Upravo zbog nepovezanosti i usitnjenosti kapaciteta u Komori krajem siječnja ili početkom veljače iduće godine, iako je prvi pokušaj osnivanja tog tijela propao zbog slabog odaziva na osnivačku sjednicu, planiraju osnovati Strukovnu skupinu metaloprerađivača, čija će prva zadaća biti utvrđivanje proizvodnog programa i stupnja opremljenosti pojedinih tvrtki na temelju čega će se pripremiti katalog proizvoda radi zajedničkog nastupa na domaćem i stranom tržištu, kao i utvrđivanja mogućnosti međusobnog povezivanja metaloprerađivača.


Komentari članka

Vezani članci

Konzum: Strani radnici odlaze 30 posto rjeđe od domaćih

26.10.2026.

Kada filipinski radnik hrvatskom šefu na pitanje je li razumio zadatak odgovori s 'yes, sir' ili 'yes, madam', šef ili šefica najčešće će zaključiti da je sve jasno i da posao može početi. No taj odgovor ne mora značiti da je radnik iz te daleke zemlje do

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

HGK odveo dva naša startupa u Japan: Što su tamo naučili promijenilo im je poslovanje

09.07.2026.

Japanski investitori već nakon prvog sastanka potaknuli su ih da promijene pitch, posvete se financijskim projekcijama i prestanu u prvi plan stavljati svoju ideju. Što su još naučili na studijskom putovanju u Japan, ispričali su nam Luciano Beg iz ECOcub

Hrvatska lani uvezla hrane za gotovo 7 milijardi eura: Deficit dosegnuo 2,85 mlrd. €

14.05.2026.

Hrvatska je prošle godine uvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti gotovo sedam milijardi eura te ostvarila deficit od 2,85 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 74 posto u 2020. na 59 posto prošle godine, a zbog niske sa

Snježana Köpruner: Uspjeh smo zamijenili prodajom djedovine i neradom

22.04.2026.

Gošća emisije Nedjeljom u 2 je Snježana Köprüner, poduzetnica koja u Travniku i Prozoru-Rami vodi proizvodnju preciznih strojeva s oko 700 zaposlenih. Odrasla u Zadru i poslovno formirana u Njemačkoj, danas bez zadrške upozorava na opasnost ekonomije koja

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk