Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lis 2023

Istarska obitelj proizvodi jedan od najskupljih začina na svijetu. Ubire se ručno i stavlja na "zlatnu" vagu

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Gordana Čalić Šverko  

Istarska obitelj proizvodi jedan od najskupljih začina na svijetu. Ubire se ručno i stavlja na "zlatnu" vagu

U Istri, u malom selu Škropeti, proizvodi se najskuplji, ili jedan od najskupljih začina na svijetu. Obitelj Černjeka, vjerojatno je jedini istarski proizvođač šafrana, i samo jedan od dva koliko ih ima u Hrvatskoj, drugi se nalazi u Dalmaciji. U svakom slučaju, hrvatske se proizvođače, kažu, može nabrojiti na prste jedne ruke.

Lukovica šafrana, ovisno o veličini, daje od tri do pet cvjetova, a za dobivanje samo jednog grama začina potrebno je od 150 do 200 cvjetova zbog čega na tržištu postiže visoke cijene. Ubire se ručno, cvijet po cvijet. Sam začin dobiva se od stigmi šafrana, latinskog naziva Crocus sativus. Svaki cvijet ima samo tri takve tanke crvenkaste niti. No već i mala količina daje jelima nevjerojatno intenzivan okus.

Ljekoviti začin
U svom najnovijem edukativnom ciklusu, Agencija za ruralni razvoj Istre, Edukacijski gastronomski centar Istre, organizirala je radionicu "Priska Thuring – Šafran, najskuplji začin na svijetu iz Istre i OPG Černjeka". Ovo je osma godina da AZRRI održava cikluse edukativnih radionica namijenjene ugostiteljima i kuharima koji žele uložiti u svoje znanje, a ovoga je puta ideja bila da se u edukativne radionice integrira i terenska nastava.

Prvu radionicu u novom izdanju vodila je chefica Priska Thuring u svom restoranu Stara škola u Krasici, a uoči radionice, ugostitelji i kuhari, njih jedanaest iz devet ugostiteljskih objekata iz cijele Istre, otišli su u Škropete, u OPG-u Černjeka gdje im je Ester Černjeka koja se proizvodnjom skupocjenog začina bavi kao dodatnom djelatnošću, prenijela svoja iskustva.

– Naša gastroscena počela ga je sve više koristiti, a kod nas nije bilo proizvođača i to je bio jedan od motiva zašto smo se odlučili upustiti se u njegovu proizvodnju. Naručili smo prve lukovice, posadili ih u vrt, međutim prve godine nisu rodile, jer su bile premale. Dogodine nas je dočekalo iznenađenje, niknuli su ljubičasti cvjetovi. Svaki gomolj stvara od dva do tri nova.

Stari u proljeće propada i radi nove gomolje. Od tih tisuću koliko smo ih u startu naručili, nakon tri godine imali smo ih možda pet tisuća, malih, srednjih, velikih, svakakvih. Presadili smo ih na njivu na kojoj su sada četvrtu godinu i iduće godine moramo ih izvaditi, prenijela je Ester Černjeka svoja iskustva. Prije šest godina završila je i tečaj proizvodnje i prerade aromatičnog, ljekovitog i začinskog bilja.

Profesionalni dehidrator
Šafran iz Škropeti koriste kuhari u istarskim restoranima i velike hotelske kuće kao što su Valamar i Maistra u svojim restoranima, a prodaje se i u nekoliko trgovina. Male poklon-paketiće uzimaju vlasnici kuća za odmor i apartmana. Pokazalo se to kao originalni poklon za njihove goste. U OPG-u Černjeka za sada prodaju koliko proizvedu.

U OPG-u Černjeka šafran suše u profesionalnom dehidratoru. Na temperaturi od 40 do 60 stupnjeva. Ostavljaju ga u prirodnom obliku jer ako ga se melje kupci nisu zadovoljni. Zbog visoke cijene uvijek je bio podložan patvorenju i to s kurkumom, laticama nevena i šafranikom. Šafranika je cvijet koji se na kilograme može kupiti u Turskoj i pomiješa se sa šafranom, i dobije se boja, ali nema arome.

Stoljećima se šafran koristi kao začin, boja i lijek. Sadrži mnoge aktivne biljne spojeve koji posjeduju ljekovita svojstva. Ublažava simptome depresije, a na glasu je i kao afrodizijak.

– Mislim da ova kultura ima budućnost, pogotovo u Istri. Iz našeg iskustva uzgoja šafrana možemo zaključiti da geografski položaj središnje Istre sa svojom specifičnom klimom i crvenom zemljom predstavlja optimalnu kombinaciju za njegov uzgoj, zaključila je Ester Černjeka iz istoimenog OPG-a koji će nadaleko pronijeti glas o malim Škropetima. Mjestu poznatom i po tome da je sjecište crvene i bijele istarske zemlje.


Komentari članka

Vezani članci

Generacijska obnova u poljoprivredi prioritet zajedničke poljoprivredne politike

04.09.2026.

Generacijska obnova u poljoprivredi jedna je od najvažnjih tema u ovom sektoru i mora ostati ključan prioritet zajedničke poljoprivredne politike i nakon 2027., istaknuto je u četvrtak na otvorenju Konferencije o generacijskoj obnovi u ruralnim područjima

Čvarci od sira iz Komletinaca stigli do Guinnessove knjige rekorda i oduševili Francuze

03.09.2026.

Proizvodi Tatjane Lovrić-Jovanović bili su među 30 vrsta hrvatskih sireva od kozjeg mlijeka izloženih u Francuskoj

Mario Gracin preselio se iz Zagreba na Hvar radi regenerativnih vrtova

02.09.2026.

Uz to što dizajnira, uređuje i održava regenerativne vrtove na Hvaru, Mario pokušava i educirati nove generacije. Kako kompostirati, kako privući oprašivače, neke su od tema radionica koje provodi.

Škotska goveda vraćaju život zapuštenoj zemlji: Od pašnjaka do agroturizma

27.08.2026.

Tomislav Cvrlja na 2,5 hektara drži sedam škotskih visinskih goveda, parcelu dijeli u sedam sektora, a stado koristi i za proizvodnju mesa i prirodno održavanje zemljišta koje gotovo 40 godina nije bilo obrađivano.

Za osiguranje poljoprivredne proizvodnje 23 milijuna eura, evo do kada se možete prijaviti

21.08.2026.

Maksimalni godišnji iznos potpore koji jedan korisnik može ostvariti iznosi 75.000 eura. Intenzitet javne potpore je 70 posto prihvatljive premije osiguranja

Tag cloud

  1. 2905 članka imaju tag turizam
  2. 2735 članka imaju tag hrvatska
  3. 1526 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1836 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2016 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1365 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 711 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 411 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 377 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 517 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk