Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lis 2023

Istarska obitelj proizvodi jedan od najskupljih začina na svijetu. Ubire se ručno i stavlja na "zlatnu" vagu

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Gordana Čalić Šverko  

Istarska obitelj proizvodi jedan od najskupljih začina na svijetu. Ubire se ručno i stavlja na "zlatnu" vagu

U Istri, u malom selu Škropeti, proizvodi se najskuplji, ili jedan od najskupljih začina na svijetu. Obitelj Černjeka, vjerojatno je jedini istarski proizvođač šafrana, i samo jedan od dva koliko ih ima u Hrvatskoj, drugi se nalazi u Dalmaciji. U svakom slučaju, hrvatske se proizvođače, kažu, može nabrojiti na prste jedne ruke.

Lukovica šafrana, ovisno o veličini, daje od tri do pet cvjetova, a za dobivanje samo jednog grama začina potrebno je od 150 do 200 cvjetova zbog čega na tržištu postiže visoke cijene. Ubire se ručno, cvijet po cvijet. Sam začin dobiva se od stigmi šafrana, latinskog naziva Crocus sativus. Svaki cvijet ima samo tri takve tanke crvenkaste niti. No već i mala količina daje jelima nevjerojatno intenzivan okus.

Ljekoviti začin
U svom najnovijem edukativnom ciklusu, Agencija za ruralni razvoj Istre, Edukacijski gastronomski centar Istre, organizirala je radionicu "Priska Thuring – Šafran, najskuplji začin na svijetu iz Istre i OPG Černjeka". Ovo je osma godina da AZRRI održava cikluse edukativnih radionica namijenjene ugostiteljima i kuharima koji žele uložiti u svoje znanje, a ovoga je puta ideja bila da se u edukativne radionice integrira i terenska nastava.

Prvu radionicu u novom izdanju vodila je chefica Priska Thuring u svom restoranu Stara škola u Krasici, a uoči radionice, ugostitelji i kuhari, njih jedanaest iz devet ugostiteljskih objekata iz cijele Istre, otišli su u Škropete, u OPG-u Černjeka gdje im je Ester Černjeka koja se proizvodnjom skupocjenog začina bavi kao dodatnom djelatnošću, prenijela svoja iskustva.

– Naša gastroscena počela ga je sve više koristiti, a kod nas nije bilo proizvođača i to je bio jedan od motiva zašto smo se odlučili upustiti se u njegovu proizvodnju. Naručili smo prve lukovice, posadili ih u vrt, međutim prve godine nisu rodile, jer su bile premale. Dogodine nas je dočekalo iznenađenje, niknuli su ljubičasti cvjetovi. Svaki gomolj stvara od dva do tri nova.

Stari u proljeće propada i radi nove gomolje. Od tih tisuću koliko smo ih u startu naručili, nakon tri godine imali smo ih možda pet tisuća, malih, srednjih, velikih, svakakvih. Presadili smo ih na njivu na kojoj su sada četvrtu godinu i iduće godine moramo ih izvaditi, prenijela je Ester Černjeka svoja iskustva. Prije šest godina završila je i tečaj proizvodnje i prerade aromatičnog, ljekovitog i začinskog bilja.

Profesionalni dehidrator
Šafran iz Škropeti koriste kuhari u istarskim restoranima i velike hotelske kuće kao što su Valamar i Maistra u svojim restoranima, a prodaje se i u nekoliko trgovina. Male poklon-paketiće uzimaju vlasnici kuća za odmor i apartmana. Pokazalo se to kao originalni poklon za njihove goste. U OPG-u Černjeka za sada prodaju koliko proizvedu.

U OPG-u Černjeka šafran suše u profesionalnom dehidratoru. Na temperaturi od 40 do 60 stupnjeva. Ostavljaju ga u prirodnom obliku jer ako ga se melje kupci nisu zadovoljni. Zbog visoke cijene uvijek je bio podložan patvorenju i to s kurkumom, laticama nevena i šafranikom. Šafranika je cvijet koji se na kilograme može kupiti u Turskoj i pomiješa se sa šafranom, i dobije se boja, ali nema arome.

Stoljećima se šafran koristi kao začin, boja i lijek. Sadrži mnoge aktivne biljne spojeve koji posjeduju ljekovita svojstva. Ublažava simptome depresije, a na glasu je i kao afrodizijak.

– Mislim da ova kultura ima budućnost, pogotovo u Istri. Iz našeg iskustva uzgoja šafrana možemo zaključiti da geografski položaj središnje Istre sa svojom specifičnom klimom i crvenom zemljom predstavlja optimalnu kombinaciju za njegov uzgoj, zaključila je Ester Černjeka iz istoimenog OPG-a koji će nadaleko pronijeti glas o malim Škropetima. Mjestu poznatom i po tome da je sjecište crvene i bijele istarske zemlje.


Komentari članka

Vezani članci

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Kulina Nova Sela: Ostali na djedovini i od pršuta izgradili biznis

21.10.2026.

Obitelj Bebić već 35 godina proizvodi pršut kod Metkovića, izvozi u Njemačku i ostvaruje gotovo pola milijuna eura godišnjih prihoda.

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Tag cloud

  1. 2923 članka imaju tag turizam
  2. 2747 članka imaju tag hrvatska
  3. 1537 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1331 članka imaju tag trgovina
  11. 1380 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 716 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 702 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 801 članka imaju tag maloprodaja
  23. 567 članka imaju tag poticaji
  24. 532 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 458 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 348 članka imaju tag hgk