Istarski gradovi među najuspješnijima

Hrvatskoj je trebalo gotovo 15 godina da bi dostigla predratnu razinu bruto domaćeg proizvoda (BDP). Taj zapanjujući podatak je rezultat prvog istraživanja u našoj zemlji koje je trebalo odgovoriti na pitanje gdje se hrvatske županije i regije nalaze u odnosu na 1990. godinu, a jučer ga je objavio Razvojni forum Zagreb u suradnji s tjednikom Lider. - Tek 2004. godine Hrvatska je dostigla razinu BDP-a iz 1990. godine, rekao je predsjednik Foruma Mato Crkvenac, napominjući da su u međuvremenu napredovale tek tri regije. Najveći porast BDP-a do 2005. zabilježila je središnja Hrvatska - 24,4 posto više nego 1990. Sjeverna Hrvatska postigla je 12,6 posto više, zapadna Hrvatska 9,8 posto, dok istočna i južna Hrvatska bilježe pad, pri čemu Dalmacija minus od 4,7 posto, a Slavonija od 19,8 posto, rekao je Crkvenac.

- Hrvatski je paradoks da su najveći gubitnici lokalne jedinice koje imaju jaču industrijsku i poljoprivrednu bazu, s obzirom na to da upravo taj realni sektor može najviše pridonijeti izlasku i gospodarske krize, uočio je Crkvenac. Razvojni forum je napravio i ljestvicu najuspješnijih među 127 hrvatskih gradova prema efikasnosti njihova gospodarstva, na temelju istraživanja koje provodi od 2004. po međunarodnoj metodologiji. Na ljestvici vodi Zadar, a slijedi ga Zagreb - u kategoriji gradova iznad 45 tisuća stanovnika. Novigrad i Vodnjan pokazali su se proteklih godina najuspješnijima u kategoriji gradova do 8.000 stanovnika. Među gradovima do 15 tisuća stanovnika vodi Rovinj, a slijede ga Umag i Labin. U skupini do 45 tisuća stanovnika vode Dubrovnik i Poreč. - Gradovi nisu rangirani prema razvijenosti ili bogatstvu, nego prema efikasnosti gospodarstva mjerenoj kroz pet kriterija: usporedivoj efikasnosti poslovnih sredstava, izvoznoj usmjerenosti, profitabilnosti, proizvodnosti rada i investicijama u dugotrajnu imovinu, objasnio je Crkvenac. To znači da se siromašniji grad s malim gospodarstvom može bolje plasirati od bogatijeg, jer se ulaganja u njega više isplate.