Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Lis 2022

Istječe embargo na prodaju poljoprivrednog zemljišta, a naše parcele su najjeftinije u EU. Hoće li stranci navaliti na hrvatske njive?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Istječe embargo na prodaju poljoprivrednog zemljišta, a naše parcele su najjeftinije u EU. Hoće li stranci navaliti na hrvatske njive?

Približavanjem kraja embarga na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima Europske unije, primjetan je rast cijena parcela. No zbog problema u poljoprivredi i ograničenja u trgovanju, koja će i ubuduće štititi domaće kupce, prosječne cijene su i dalje znatno jeftinije nego u ostalim europskim zemljama

Prema nedavno objavljenim statističkim podacima, prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj prošle godine porasla je za 6,4 posto te je iznosila 27.595 kuna (3662 eura) za hektar.

Prosječna cijena kupljenih livada povećana je za 5,3 posto, na 18.204 kune (2416 eura) po hektaru, a najviše je skočila cijena pašnjaka, 18,3 posto, dostigavši prosječnu cijenu od 18.516 kuna (2457 eura) po hektaru.

Cijene poljoprivrednog zemljišta ovise o nizu čimbenika, od nacionalne zakonske regulative i regionalnih osobitosti (klima, prometna povezanost), preko lokalnih karakteristika (kvaliteta tla, nagib, drenaža itd.), do tržišne snage ponude i potražnje.

Na regionalnoj razini oranice i pašnjaci najskuplji su u jadranskoj Hrvatskoj (40.793 kune ili 5414 eura, odnosno 25.313 ili 3360 eura) dok su livade u prosjeku najvrednije u sjevernoj Hrvatskoj (19.021 kunu ili 2525 eura).

Veliku ulogu igra kvaliteta tla pa tako, primjerice, cijene visokokvalitetnih oranica u sjevernoj i panonskoj Hrvatskoj mogu dosegnuti i 10.000 eura po hektaru. Zbog sužene ponude i trenda pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u turističko najskuplje su obradive parcele na jugu Hrvatske te dosežu preko 60.000 eura po hektaru.

S druge strane parcele lošije kvalitete, na lošijoj poziciji i nezadovoljavajuće površine prodaju se i ispod 2000 eura po hektaru.

Obradiva zemlja najskuplja na jugu Hrvatske, a najjeftinija u Posavini
Publikacija Ekonomskog instituta, Zagreb, 'Pregled tržišta nekretnina u RH' za 2021. godinu, otkriva velike razlike u cijenama zemljišta prema županijama. Medijalna cijena zemljišta u 2021. godini iznosila je 2,6 kuna po kvadratnom metru, odnosno 26.000 kuna (3451 euro) po hektaru, što znači da je polovica poljoprivrednog zemljišta prodana po cijeni od 2,6 kuna po kvadratu ili manjoj dok je druga polovica prodana po cijeni od 2,6 kuna po kvadratu ili višoj.

U odnosu na prethodnu godinu, medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta u 2021. porasla je za četiri posto.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljeno koliko su točno rasle cijene hrane u Hrvatskoj i ostatku EU. Pogledajte

30.01.2023.

Cijene mlijeka, sira i jaja u trgovinama (potrošačke cijene) u Hrvatskoj su bile veće od prosjeka EU, ali manje nego u Njemačkoj i Slovačkoj. Poskupljenje za 73.2 posto u Mađarskoj u odnosu na prosinac 2021. daleko je najveće u EU (drugo najveće je u Litv

Miodrag Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili

23.01.2023.

Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i

Hrvatska i Poljska najviše profitiraju od EU proračuna, pokazali izračuni

03.01.2023.

Iznos koji neka članica mora uplatiti u proračun EU računa se na temelju broja stanovnika i snage gospodarstva. Ako se pogleda koliki dio svog ukupnog bruto nacionalnog dohotka zemlje uplaćuju, opet je Njemačka na prvom mjestu s 0,58 posto BND-a. Po tom k

Hrvatska je jedan od svjetskih ekonomskih pobjednika u 2022. 2023. će biti izazovna

03.01.2023.

Više nije druga najsiromašnija država EU Hrvatska se klasificira kao zemlja visokog srednjeg dohotka i s obzirom na poziciju u svjetskim okvirima, pokušava sustići razvijene zemlje te se što više udaljiti od zemalja s niskim i srednjim dohotkom. Pravilo j

Objavljena nova karta: Hrvatska više nije druga najsiromašnija država Europske unije

19.12.2022.

U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 pos

Tag cloud

  1. 2429 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1749 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1201 članka imaju tag ict
  9. 1306 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 644 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 368 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor