Ivo Markotić: Otvara nam se put rastu izvoza i učvršćenju liderske pozicije u regiji

Jačanje izvoza te prodaje u zemlji i regiji glavni su ciljevi Badela 1862 u sljedećoj godini. Ostvarenje tog cilja trebalo bi pridonijeti nastavku dobrih poslovnih rezultata koje Društvo bilježi, pa će, primjerice, treću godinu zaredom završiti s dobiti. A bez obzira na prethodni niz loših godina i ulazak u predstečajnu nagodbu, koja je nedavno, nakon četiri i pol godine, završena. Dodatni poticaj boljim rezultatima zasigurno će biti i dokapitalizacija Društva, koju će provesti skori strateški partner – Meteor grupa, ali i očekivana dobra makroekonomska slika u zemlji. U takvim uvjetima bit će otvoren put učvršćenju liderske pozicije u regiji i rastu izvoza.

Od Japana do Meksika

Fokus na izvoz jasan je Badelov smjer, a zasigurno bi trebao biti i ostalih tvrtki, jer je nedavna kriza u Agrokoru pokazala kolika je osjetljivost društva kada su izloženi na uskom tržištu. Posljedice te krize osjetit će se i ako se postigne nagodba s vjerovnicima. Banke već sada imaju stroža mjerila za odobravanje kredita. Zato bi Vlada, bez obzira na to što ćemo i dalje imati rast BDP-a, trebala ubrzati reforme i spriječiti moguće makroekonomske neravnoteže. Reforme su potrebne i zbog cilja koji si je Vlada zadala – uvođenja eura. Iseljavanje će se zasigurno nastaviti, pa stoga treba riješiti taj problem, a ono se prije svega može sanirati otvaranjem novih radnih mjesta. Zato treba i ubrzati privatizaciju kako bi tvrtke kojima je to potrebno nabavile svjež novac i razvile se.

Poseban nam je problem kao ekskluzivnom ugovornom uvozniku i distributeru, uvoz globalnih brendova koji nisu namijenjeni hrvatskom tržištu.
Pozitivni efekti porezne reforme na tržištu će slabjeti. Lani smo predvidjeli da će viša stopa PDV-a loše utjecati na ugostitelje, neizravno i na naše društvo, ali je li tog učinka bilo, ne možemo pouzdano tvrditi jer je niz elemenata, a prije svega kriza u Agrokoru, imalo mnogo veće posljedice na tržištu. Iako ih Badel nije previše osjetio. Potrebno je na kraju poboljšati produktivnost i poslovnu klimu u zemlji, na čemu je Vlada počela raditi, a očekujem i porezno i neporezno rasterećenje. Zbog rasta BDP-a i manjeg deficita vjerujem da će sljedeće godine porasti kreditni rejting. Vlada je svjesna da veliki zamah rastu gospodarstva upravo dolazi od izvoza, kojem pridonosi i izvoz Badelovih proizvoda. Ove godine količinski nam je izvoz porastao 21 posto, a vrijednosno 35 posto na godišnjoj razini.

Najvažnije tržište još nam je u tzv. regiji COFY (zemljama bivše Jugoslavije), a na njima se, uključujući domaće tržište, ostvaruje 80-ak posto prodaje. No uz daljnje jačanje pozicije na tim tržištima, fokus nam je i rast prodaje na strateški izvoznim tržištima Njemačke i Poljske te velikim rastućim tržištima Rusije i Kine, kao i povećanje udjela izvoza na prekooceanskim tržištima na kojima smo ove godine ostvarili znatan rast.

Najveći rast, od čak 74 posto, bilježimo na kanadskom tržištu te 40-ak posto na tržištu SAD-a. Za premium program vina posebno se atraktivnim pokazalo japansko tržište, na koje je ove godine Badel izvezao niz vrhunskih vina sorte Plavac mali te vina vinarije Benkovac i Daruvar. Svakako bih istaknuo prodaju Badelovih vina na tržištu Meksika gdje su se naši plavci izvrsno snašli, što potvrđuju ponovljene narudžbe. No takvi rezultati izazov su za daljnje dokazivanje na postojećim tržištima, ali i širenje na nova, posebno istočna, gdje je izražena sve veća potražnja za, primjerice, jakim alkoholnim pićima s prirodnim sastojcima, što mi i nudimo. Zato će i planovi u 2018. biti iznimno dinamični i izazovni.

Novi kanal prodaje

Nastavit ćemo zamah na kanadskom tržištu. Proboj i rast prodaje ondje, posebice u Ontariju s iznimno regularnim tržištem, gradi se već godinama. U segmentu JAP Badel je ove godine u Kanadi počeo i s prodajom svojeg Pelinkovca, na što smo posebno ponosni jer smo uspješno riješili sve regulatorne tehnološke barijere. One su ove godine, nakon što je to lani riješeno za SAD, uspješno riješene i za kanadsko tržište. Posebno nas vesele uspjesi u izvozu brendova iz premium segmenta, pa i to što su proizvodi Korlat Aronija i vinjak Glembay proglašeni ponajboljima u svojim kategorijama na Alberta Beverage Awards 2017. Badel je ove godine među prvim proizvođačima u Hrvatskoj otvorio za nas potpuno novi kanal prodaje, prodajom vina u segmentu ‘travel value’ na najvećim prekooceanskim kruzerima.

Iznimno nam je drago što su naša kvalitetna vina, sorti graševina i plavac mali, našla mjesto na vinskim kartama jedne od najvećih kruzerskih kompanija – Norwegian Cruize Linea. Taj izvozni segment otvara potpuno nove mogućnosti koje ćemo iskoristiti i sljedeće godine.

Osim izvoza, Badelova je strategija povećati prodaju na domaćem tržištu u 2018., zbog posljedica krize u Agrokoru plan je oko sedam posto te regiji COFY za 10-ak posto. Najveći rast standardno očekujemo u turističkim mjesecima, što se i ove godine pokazalo najučinkovitijim, a posebno smo se istaknuli u segmentu naših premium proizvoda. I ove godine zabilježili smo rast prodaje, u Hrvatskoj oko pet posto i regiji 15 posto, što pokazuje, ponavljam, da Badel – zbog dobre poslovne politike posljednjih nekoliko godina, slučaj Agrokor nije jako okrznuo.

Već sam i prije spominjao kako očekujem da država više poradi na suzbijanju sive i crne ekonomije, borbi protiv patvorina koje štete i državi i proizvođačima, ali i samim potrošačima. Jer riječ je o nekontroliranim kanalima i proizvodima koji su opasni za zdravlje konzumenata. Poseban je problem Badelu, kao ekskluzivnom ugovornom uvozniku i distributeru, uvoz globalnih brendova koji nisu namijenjeni hrvatskom tržištu. Zato na to mjerodavne institucije moraju svratiti pozornost. Potrebno je također pojačati kontrolu kvalitete vina koja se uvoze.

Sve u svemu, dobro makroekonomsko okružje, saniranje krize u Agrokoru, kontinuirana potražnja za našim proizvodima i ulazak strateškog partnera trebali bi Badelu i sljedeće godine jamčiti uspješno poslovanje.