Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

Sudeći po podacima o registraciji građana s hrvatskim državljanstvom u uredima Njemačke, Austrije i Irske - država koje su najčešće destinacije za hrvatske iseljenike - odljev stanovništva, unatoč proteku vremena od otvaranja granica i rastu hrvatskog gospodarstva, i dalje ne jenjava.

Prema podacima njemačkog statističkog ureda, lanjske se godine u Njemačkoj prijavilo više od 56.000 hrvatskih građana, najviše u posljednjih desetak godina.

U Austriju je stiglo više od 5000 osoba s hrvatskom putovnicom, u Irsku još toliko. U samo te tri države, lani je doselilo, dakle, više od 65.000 hrvatskih građana, njih gotovo 180 svaki dan, piše Jutarnji list.

Za ilustraciju, radi se o broju jednakom ukupnom broju stanovnika koje su zajedno imali Vinkovci i Koprivnica tijekom 2011. godine, kad je napravljen posljednji popis stanovništva.

U 2012., posljednjoj godini prije ulaska Hrvatske u EU, u iste tri države odselilo je 4,5 puta manje stanovnika - njih oko 14.300. U Irsku je, recimo, te 2012. godine odselilo ukupno 86 građana s hrvatskom putovnicom, u Austriju njih 537, a u bez sumnje najpopularniju Njemačku nešto više od 7600.

Podaci stranih statističkih pokazuju da se radi o trajnom iseljavanju - oko 15 posto svih odseljenih u Njemačku, prema podacima tamošnjih statističkih ureda, činila su djeca mlađa od 15 godina. Odlaze, dakle, cijele obitelji.

O strukturi onih koji odlaze dijelom govore i podaci o primateljima socijalne pomoći u Hrvatskoj: od ulaska u EU njihov je broj pao za više od 25 posto te je u ožujku ove godine, posljednjem za koje je resorno Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike objavilo podatke, socijalnu pomoć primalo manje od 84.000 osoba. Nikada ranije nije zabilježen tako mali broj primatelja.

Zbog svega mnogi poslodavci su u problemima. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da su u svibnju ove godine poslodavci preko Zavoda tražili dvostruko više radnika nego u svibnju 2013., posljednjem prije ulaska u Europsku uniju. Poslodavci ističu kako ne mogu naći radnike unatoč činjenici da nude sve bolje uvjete i da značajno povećavaju plaće. No, to je puno manje nego što se nudi vani. Primjerice, u području građevine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je lani 8 eura po satu, a u Njemačkoj, Austriji i Irskoj između 22 i 24 eura.