Izgradnja vjetroparkova moguća već na 25 mjesta

Splitsko-dalmatinski upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu dobitnik je ovogodišnje nagrade »Hrvoje Požar« na području popularizacije energetike. Prema energetskoj bilanci, Splitsko-dalmatinska županija je najbolja u Hrvatskoj. Ispitivanja o mogućnostima korištenja alternativnih oblika energije, prije svega energije vjetra i sunca, provode se na otocima, priobalju i Dalmatinskoj zagori.

»Posljednjih godina izuzetno smo aktivni bili na razvijanju energetike. S UNDP-om smo sudjelovali u programu energetske učinkovitosti. U našem prostornom planu izgradnja vjetroparkova omogućena je na 25 mjesta, a već na 20 njih su obavljena potrebna mjerenja. Na projektima gradnje vjetroparkova svi investitori koji su nam se obratili, bilo domaći ili strani, žele surađivati s našim poduzećima na gradnji vjetrenjača«, kazao nam je Božo Sinčić, pročelnik splitsko-dalmatinskog upravnog odjela za gospodarstvo i razvitak.

Prvi vjetropark u županiji gradi se na ulazu u Klis. U njemu je svoju tehnologiju primijenila domaća tvrtka Končar, koja je izradila prototip i sada nastavlja s ispitivanjima. Na području županije vjetroelektrane gradile bi tvrtke iz Španjolske i Njemačke.

Zainteresiranih ima i za gradnju solarnih elektrana. Ispitivanja za početak projekta već su počela u Šestanovcu i na Kozjaku. Županija je nedavno sufinancirala i seminar o energiji vodika, koju također namjerava primijeniti na tom prostoru.

Zanimanje za mogućnosti uporabe alternativnih izvora energije u svijetu se povećalo posljednjih godina prošloga stoljeća. Po tom pitanju Hrvatska za razvijenim europskim zemljama kaska oko 15 godina. Kod nas, uglavnom u priobalju, suncem se kao izvorom energije koristi svega nekolicina iznajmljivača apartmana, a na prste jedne ruke gotovo da se mogu nabrojati kućanstva koja su se upustila u »avanturu« ugradnje solarnih ćelija.

No, do ulaska u Europsku uniju Hrvatska će 10 posto energije morati proizvodit iz obnovljivih izvora. Uredbom o minimalnom udjelu obnovljivih izvora energije određuje se cilj da se u Republici Hrvatskoj do 2010. godine proizvede 900 gigavat sati električne energije iz obnovljivih izvora, bez energije iz velikih hidroelektrana. Očekuje se da će proizvodnja od 900 gigavat sati u 2010. godini predstavljati minimalno 4,5 posto u strukturi ukupne potrošnje električne energije.

Trošak održavanja 1,7 posto investicije

Prema nekim računicama, troškovi održavanja iznose 1,7 posto investicije, odnosno vrijednosti opreme i građevinskih radova. Troškovi osiguranja su 0,8 posto investicije, a troškovi rada jednog zaposlenika stoje 75.000 kuna. Pogonski troškovi iznose 0,3 posto ukupne investicije. Vjetroelektrane su takvi objekti koji se bez poteškoća kombiniraju s drugim gospodarskim, poglavito poljoprivrednim sadržajima prostora, primjerice vinogradarstvom, ovčarstvom i kozarstvom, sušarama za poljoprivredne proizvode, ekološkim turizmom i ugostiteljstvom, malim prerađivačkim pogonima.

Struja neznatno skuplja od one iz konvencionalnih elektrana

Ekonomske analize pokazuju da je proizvodna cijena električne energije iz energije vjetra od 0,05 do 0,07 eura po kilovat satu, što je nešto više od one iz suvremenih konvencionalnih elektrana. Najbolji vjetar uglavnom se mjeri na udaljenim i nepristupačnim područjima ili planinskim vrhuncima, na kojima ne postoji elektroenergetska i prometna infrastruktura. Potreba za gradnjom nepostojeće infrastrukture ima značajne posljedice u povećanju troškova, a u takvim okolnostima profitabilnost projekta moguće je postići samo primjerenom veličinom projekta.