Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ou 2015

Izračunali smo: Koliko će vas koštati kredit nakon konverzije u eure?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Izračunali smo: Koliko će vas koštati kredit nakon konverzije u eure?

Nakon tri runde pregovora bankara i dužnika u 'švicarcima', uz asistenciju Ministarstva financija i HNB-a, kao najrealnija opcija za dugoročno rješenje problema iskristaliziralo se pretvaranje kredita u 'švicarcima' u kredite s valutnom klauzulom u euru

Premda su i jedna i druga strana u pregovore krenule s dijametralno suprotnih pozicija, čini se da se nakon tri runde pregovora stavovi ipak približavaju. Za Udrugu Franak konverzija kredita u eure nije potpuno neprihvatljiva iako su do jučer inzistirali na pretvaranju 'švicaraca' u kune, a i bankari su, nakon pritisaka iz Ministarstva financija i HNB-a, shvatili da moraju ponuditi nešto više od palijativnog rješenja za najugroženije skupine dužnika.

Uz eliminiranje tečajnog rizika, pretvaranje kredita u 'švicarcima' u kredite u eurima trebalo bi dovesti do smanjivanja glavnice kredita i, koliko je to moguće, izjednačavanja uvjeta otplate za dužnike u 'švicarcima' s onima koje imaju korisnici kredita u eurima. Zato je ključno pitanje po kojem tečaju će se izvršiti konverzija. Polazne pretpostavke su da tečaj za konverziju bude niži od tržišnog, da trošak (razliku između tržišnog tečaja i tečaja za konverziju) snose banke te da im država zauzvrat omogući porezne olakšice.

Da bi se utvrdio fer tečaj za konverziju, treba voditi računa o nekoliko bitnih faktora. Prvo, nakon konverzije glavnica u kunama ne bi smjela biti veća nego što je bila u trenutku uzimanja kredita. Drugo, kamatna stopa nakon pretvaranja kredita u eure više neće biti fiksirana na razini od 3,23 posto, nego će osjetno porasti. I treće, treba uzeti u obzir to da su dužnici u 'švicarcima' u prvom razdoblju otplate, dok je tečaj švicarskog franka bio stabilan, profitirali jer su imali znatno niže rate od dužnika u eurima.

Prema neslužbenim informacijama HRT-a, bankarima odgovara to da se konverzija provede po već fiksiranom tečaju 'švicarca' od 6,39 kuna, a donja granica na koju bi pristali je tečaj od 5,80 kuna.

Na temelju tih informacija, tportal je izračunao koliko bi se smanjila glavnica na primjeru tri kredita u 'švicarcima' u protuvrijednosti od 50.000, 70.000 i 100.000 eura uzetima početkom 2007. na rok od 20 godina. Kao što se vidi u grafičkom prikazu, za kredit u 'švicarcima' u protuvrijednosti od 70.000 eura glavnica bi se smanjila između 60 i 110 tisuća kuna. Ako bi se za konverziju primijenio tečaj od 6,39 posto, glavnica u kunama (nakon osam godina otplate) svela bi se na razinu s početka otplate kredita, a kada bi se primijenio tečaj od 5,80 kuna, glavnica bi bila pedesetak tisuća kuna niža od početne.

No konverzija u eure po trenutno fiksiranom tečaju od 6,39 kuna ne znači da bi mjesečna rata kredita ostala ista kao prije konverzije, jer više ne bi vrijedila odredba o sniženoj kamatnoj stopi od 3,23 posto, već bi se na konvertirane kredite obračunavale uobičajene kamatne stope za kredite u eurima, a one su osjetno više. Tako bi u našem primjeru rata kredita nakon konverzije, uz kamatnu stopu od 5,5 posto, iznosila 4.900 kuna, a sada iznosi 4.330 kuna.

Ako bi se konverzija provela po tečaju nižem od 5,80 kuna, rata bi iznosila 4.450 kuna, što je još uvijek 120 kuna više od rate prije konverzije.

Fer tečaj za konverziju: 'Švicarac' po cijeni od 5,60 kuna

Okvirni izračun pokazuje da bi fer tečaj za konverziju ipak trebao biti ispod donje granice od 5,80 kuna. Analiza HNB-a, koja pokazuje da dužnici u 'švicarcima' u prosjeku ne bi otplatili znatno veći iznos od onih dužnika koji su digli kredite u eurima kada bi se tečaj franka zadržao na 6,39 kuna, a kamatna stopa na 3,23 posto, sugerira da bi fer tečaj za konverziju bio onaj koji bi omogućio zadržavanje iste rate kredita kao i prije konverzije. Da bi se postigao taj cilj, prema našem okvirnom izračunu tečaj za konverziju trebao bi biti oko 5,60 kuna. Na taj način bi se približno izjednačili uvjeti otplate za dužnike u 'švicarcima' s onima koje imaju korisnici kredita u eurima.

Lalovac: Rješenje kroz nekoliko mjeseci

Ministar financija Boris Lalovac najavio je da bi kroz nekoliko mjeseci mogao biti riješen veliki problem kredita u švicarskim francima, ali i problem ljudi koji teško otplaćuju kredite i u eurima. 'Radimo različite modele, koliko će snositi država, kroz određene porezne olakšice, a koliko će banke preuzeti na sebe. Radimo to i računovodstveno da ne padne sve u jednu godinu na teret banaka, da ne bi odmah bile na gubitku', kaže Lalovac. Pri tome, oni koji su uzeli kredite u švicarskim francima ne bi smjeli biti u privilegiranom položaju o odnosu na one koji su od početka uzeli kredit u eurima. Večernji list piše da će Vlada do kraja idućeg tjedna predstaviti model po kojemu će se provesti konverzija kredita iz švicarskih franaka u eure. Glavno je polazište otpis između četvrtine i petine glavnice duga u francima, preciznije 22% duga, nakon čega bi se preostali dio kredita pretvorio u eurski kredit i na njega zaračunala kamata od 5,60 posto. (Hina/Večernji list)


Komentari članka

Vezani članci

Skok kamate od jedan posto koštao bi poduzetnike između dvije i 2,2 milijarde kuna

07.05.2021.

Već neko vrijeme tržište i središnje banke vode glasnu medijsku raspravu o opasnosti koju predstavlja očekivana inflacija i posljedičnom mogućem povećanju kamatnih stopa. Obje strane se u pravilu slažu da će stopa inflacije osjetno porasti u idućim mjesec

Papirnate novčanice odlaze u povijest: Središnje banke planiraju uvođenje digitalnih valuta

29.04.2021.

Promatrači vjeruju da bi upotreba digitalnih valuta smanjila sivu ekonomiju, jer bi prisilila sve one koji rade na crno da legaliziraju svoju djelatnost i počnu državi plaćati poreze, što bi povećalo i sigurnost radnika

Nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti nego kolika će biti

22.04.2021.

Već godinama kamatne stope na državne obveznice su jako niske ili čak negativne. Kada je pad kamatnih stopa počeo, investitori su činjenicu da obveznice nose niske prihode mogli nadoknaditi rastom cijena. To je posebno pogodovalo razdoblju nakon 2013 godi

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

22.04.2021.

SPAC-ovi postoje već desetljećima i često su služili kao posljednja utočišta za male tvrtke koje bi inače imale problema s prikupljanjem novca na otvorenom tržištu. No, nedavno su postali sve prisutniji zbog ekstremne nestabilnosti tržišta uzrokovane glob

Istraživanje: Brexit teško pogodio financijske tvrtke u Londonu

18.04.2021.

Londonski City ostat će u doglednoj budućnosti dominantno financijsko središte u Europi, ali njegov će utjecaj s vremenom slabjeti, što za sobom povlači rizik smanjivanja sadašnjih 26 milijardi funti britanskog viška u trgovini financijskim uslugama s Eur

Tag cloud

  1. 2105 članka imaju tag hrvatska
  2. 2191 članka imaju tag turizam
  3. 1382 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1188 članka imaju tag svijet
  6. 894 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1117 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1021 članka imaju tag ict
  11. 905 članka imaju tag investicije
  12. 1035 članka imaju tag EU
  13. 729 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 937 članka imaju tag industrija
  15. 814 članka imaju tag menadžment
  16. 419 članka imaju tag koronavirus
  17. 944 članka imaju tag kriza
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 431 članka imaju tag poticaji
  20. 590 članka imaju tag marketing
  21. 534 članka imaju tag tehnologija
  22. 514 članka imaju tag krediti
  23. 391 članka imaju tag opg
  24. 393 članka imaju tag eu fondovi
  25. 309 članka imaju tag potpore
  26. 433 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 386 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 454 članka imaju tag obrazovanje
  29. 408 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 392 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 397 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici