Izvoz dokazuje: Hrvatska bi se mogla ekonomski preporoditi

HRVATSKI izvoz snažno raste, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U prvih osam mjeseci ove godine je izvezeno robe u vrijednosti od 15.17 milijardi eura, gotovo za trećinu (31.56 posto) više nego prošle godine i za 51.25 posto više nego 2019., kada je izvezeno robe u vrijednosti 10.02 milijarde eura.

Dojam kvari niska pokrivenost uvoza izvozom, samo 55.9 posto. Za usporedbu, prošle godine je u istom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom iznosila 65.2 posto, a u 2019. 59.8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom raste još od trenutka ulaska Hrvatske u EU, zbog čega je podatak o naglom padu još šokantniji.

Sjajan rast izvoza Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH i Makedonije
Odlične izvozne rezultate ostvaruju i susjedne Slovenija, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija. Tako je robni izvoz Srbije u prvih osam mjeseci rastao s 12.94 milijarde eura 2019. na 18.85 milijardi eura 2022., što je solidan rast od 45.67 posto.

Slovenija je rekorder po apsolutnom rastu, s 22.18 milijardi eura u prvih osam mjeseci 2019. na 34.36 milijardi eura ove godine, tj. 54.91 posto. Relativno najveći rast je ostvarila BiH, za 55.50 posto, tj. s 3.91 milijarde eura prvih osam mjeseci 2019. na 6.08 milijardi eura u istom razdoblju 2022. Sjeverna Makedonija je imala najmanji rast, za 27.66 posto. Crna Gora je također ostvarila rast, ali je izvoz proizvoda toliko nevažan i mali u toj državi da uopće nije uključena u analizu.

Okvirno je tako Hrvatska ove godine do kraja kolovoza izvezla 3900 eura po stanovniku, Slovenija 16.360 eura, Srbija 2800 eura, BiH 1.900 eura te Sjeverna Makedonija 2700 eura po stanovniku.

Sve zemlje osim Slovenije relativno malo izvoze za svoju veličinu, tj. trgovinski su zatvorene prema ostatku svijeta. Mađarska, Slovačka i Češka izvoze od 12 do 17 tisuća eura po stanovniku godišnje, a čak i jedna velika Poljska (38 milijuna stanovnika) ima veći izvoz po stanovniku od Hrvatske i nekoliko puta veći od Srbije, BiH i Sj. Makedonije.

Zakonitost po pitanju međunarodne trgovine je da velike države manje izvoze po glavi stanovnika. Razlog je taj što imaju ogromno domaće tržište pa im je izvoz manje važan za kompanije. SAD ima jako mali izvoz po glavi stanovnika, jer je većini kompanija dovoljno unutarnje tržište. Izvoz Kine po stanovniku je još manji, a iako je domaće tržište manje razvijeno od SAD-a, ima puno više stanovnika.

Međunarodna trgovina je puno važnija za male države, jer im je potrebno vanjsko tržište za plasirati svoje proizvode te za uvoz sirovina i poluproizvoda. Geografski male države po samoj prirodi svoje veličine ne mogu imati puno sirovina, a zbog malog domaćeg tržišta, s malo kompanija, nemaju dovoljno dobavljača međuproizvoda koji se koriste u proizvodnji finalnih proizvoda.