Izvoz u zemlje BRIC-a na 'minimumu'

Hrvatski gospodarstvenici još uvijek zanemaruju golemi gospodarski potencijal država BRIC skupine (Brazil, Rusija, Indija i Kina). Sa svim državama iz te skupine Hrvatska bilježi trgovinski deficit, a najviši deficit bilježimo s Kinom. Tako je hrvatski izvoz u Kinu prošle godine iznosio 35 milijuna dolara, a uvoz golemih 1,7 milijardi dolara. Mogućnosti ulaganja u te države predstavljene su u četvrtak u Zagrebu tijekom uvodnog predavanja BRIC akademije koju organizira tvrtka Horizont Internacional. O gospodarskom potencijalu toga kluba dovoljno govori i podatak koji je iznio Kristijan Kotarski, asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

U razdoblju od 2008. do 2014. te četiri države u globalnom BDP-u sudjelovat će s više od 61 posto. Međutim, iako se države BRIC-a, a posebno Kina, u javnosti više percipiraju kao izvoznici, te države postaju sve više i potrošači uvozne robe. »Uvoz u BRIC države, a posebno u Kinu, posljednjih je godina snažno porastao. U tim državama snažno raste broj mladog urbanog stanovništva koje će u budućnosti još više trošiti. Samo je Njemačka ove godine izvoz u Kinu povećala za 17 posto. Učimo od Nijemaca«, poručio je okupljenima Kotarski. Mladen Staničić, član Savjeta za vanjsku politiku predsjednika Josipovića naveo je kako je zajednička karakteristika država BRIC-a veliko tržište i masa radne snage. »Sve te zemlje imaju komparativne prednosti pred ostalim državama u današnjim ekonomskim odnosima«, istaknuo je Staničić. Glavno ograničenje rasta tih država je ekološki limit, smatra Staničić. »Snažan razvoj znači i snažno zagađivanje. Kina emitira 19 posto ukupne svjetske emisije ugljičnog dioksida, a trećina tla izložena je kiselim kišama. Ako se indijski rast nastavi po ovim stopama, do 2015. Indija će postati treći svjetski zagađivač«, kazao je Staničić. Upravo je stoga tehnologija zaštite okoliša i energetske učinkovitosti prilika hrvatskim tvrtkama za proboj na ta tržišta.

Konkretne savjete izvoznicima iznio je Mario Poljak, predsjednik Udruge azijskih konzultanata Asicon. Poljak, inače jedan od rijetkih govornika mandarinskog jezika u Hrvatskoj, smatra kako bi hrvatske tvrtke trebale što prije otvoriti predstavništva u Kini. »Nekoliko takvih tvrtki zatim bi se moglo umrežiti i nastupati zajedno. Bez suradnje s lokalnim ljudima teško ćete poslovati u Kini«, tvrdi Poljak i dodaje da su Kinezi najzainteresiraniji za hrvatska vina i maslinovo ulje. Dino Debeljuh, bivši hrvatski veleposlanik u Indiji, kazao je kako je značajka Indijaca da manje brinu o formi, a više o sadržaju. »Indijci su vrlo pragmatični i prvo će pitati kakve će imati koristi od proizvoda koji nudite. Moramo povećati izvoz u Indiju, ali ne očekujte odmah na početku veliku zaradu«, kazao je Debeljuh.

Rusija u procesu modernizacije
Boris Medvedev, ministar-savjetnik u Veleposlanstvu Ruske Federacije, kazao je kako je Rusija trenutačno u procesu velike modernizacije koja bi gospodarstvo trebala osloboditi ovisnosti o cijenama energenata. »U tom procesu izvrsno surađujemo s Europskom unijom, pa bi i Hrvatska, kao buduća članica EU-a, mogla sudjelovati u tom procesu«, kazao je Medvedev. Dodaje kako je sadašnja struktura robne razmjene između Rusije i Hrvatske ovisna o izvozu ruske nafte i plina. »Potičite hrvatski izvoz u Rusiju koji je sada prilično skroman«, poručio je Medvedev.