Jabil u Osijeku: Gdje je američki projekt među 10 najvećih investicija u hrvatsku industriju

Najavljena gradnja velike tvornice u Osijeku za proizvodnju medicinskih protetskih dijelova i mikročipova te matičnih ploča za autoindustriju izazvala je veliku medijsku pozornost. Iako predstavnici investitora, američke kompanije Jabil, zasad ne izlaze s procjenom o vrijednosti ulaganja, spominje se da će to biti jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj te da će Jabil postati jedan od najvećih poslodavaca u Slavoniji.

Što se zaposlenosti tiče, sa 1500 radnika nova kompanija bit će drugi najveći poslodavac u Slavoniji, odmah iza Fortenova grupe, koja samo u tri velika poljoprivredna kombinata - Belju, Vupiku i PIK-u Vinkovci – zapošljava oko 2100 ljudi.

S investicijom je situacija malo kompliciranija, jer se zasad može samo procjenjivati vrijednost najavljenog ulaganja, ali otvaranje 1500 radnih mjesta u visokotehnološkom sektoru sigurno će Jabil svrstati među najveće investitore u Hrvatskoj. Procjenjujemo da će njihova investicija biti veća i od velikih državnih infrastrukturnih projekata. Dosad najskuplji, Pelješki most, vrijedio je oko dvije milijarde kuna (265 milijuna eura). Još je skuplji projekt koji je tek počeo. Cijena rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na pruzi Hrvatski Leskovac – Karlovac trebala bi biti gotovo 360 milijuna eura. Nešto skromniji je trošak za drugu cijev Tunela Učka, koja bi dogodine trebala biti puštena u rad a vrijedi oko 200 milijuna eura.

Novo ulaganje u osječki pogon Jabila dodoatno dobiva na vrijednosti kad se radi o proizvodnim investicijama. Osim toga, riječ je o tzv. greenfield investiciji (kakve su rijetke), a ne o kupovanju postojećih tvrtki odnosno proizvodnih programa ili tržišnog udjela.

Najveća industrijska investicija posljednjih pet godina veže se uz Rimac grupu. Ulaganja automobilske industrije u kompleks Mate Rimca bliže se iznosu od oko milijardu eura. Primjerice, gradnja kampusa u Kerestincu kod Svete Nedelje procjenjuje na više od 200 milijuna eura. Samo projekt razvoja električnog robotaksija - koji je počeo 2019., a planirani završetak je 2025. - težak je 450 milijuna eura (od čega oko 200 milijuna eura financira EU).

Nakon dugo godina pripreme, LNG Hrvatska u relativno kratkome je roku prije dvije godine dovršila gradnju terminala na Krku i konverziju FSRU broda vrijednu 234 milijuna eura. Za razliku od medijski praćenog LNG-a, austrijski Kronospan u tišini je u Bjelovaru izgradio dodatnu proizvodnu halu s novom linijom za proizvodnju iverice, i u to je u četiri godine uložio više od sto milijuna eura. Dodatna zanimljivost je u tome što je riječ o bivšoj tvrtki Zdravka Mamića, koji je prije prodaje 2014. godine bio i direktor.

BAT je u nove proizvodne linije TDR-a u Kanfanaru izdvojio 80 milijuna eura, a Podravkina investicija u novu tvornicu Belupa procjenjuje se na oko 70 milijuna eura.

Radno mjesto između 200 i 500 milijuna eura
Od novih projekata valja izdvojiti slatinski NutriS. Zvonimir Sedlić se nakon prodaje svoje tvrtke Sedlić agro udužio s danskom grupacijom SiccaDania i u izgradnju prve europske hibridne tvornice za proizvodnju izolata proteina, škroba i vlakana uložili su kao ravnopravni partneri oko 30 milijuna eura.

Sličan iznos učložio je Plinacro, koji je početkom 2020. godine pustio u rad prvu kompresorsku stanicu na plinskome transportnom sustavu.

Na investicijskoj rang-listi slijedi Press Glass. Poljski osnivač u pet je godina, do 2020., u izgradnju proizvodnog pogona u Poslovnoj zoni Jalžabet investirano oko 27 milijuna eura. Američki Legget & Pratt je pak u proširenje kapaciteta proizvodnje žičanih jezgara za proizvodnju madraca u preloški LPT uložio više 18 milijuna eura.

Listu od deset najvećih investicija u hrvatsku industriju zatvaramo s tvrtkom Bauwerk Group Hrvatska, koja je u gradnju pogona za primarnu i finalnu obradu drva, prateću infrastrukturu te nabavu strojeva u Đurđevcu uložila 18 milijuna eura.

Gdje bi u svemu tome u svemu tome mogla biti najnovija američka investicija u osječku tvornicu, koja će se baviti proizvodnjom za medicinsku i autoindustriju? Vrijednost novog radnog mjesta u automobilskoj industriji procjenjuje se na oko 130 tisuća eura, dok je Podravka za 200 novih radnih mjesta u novom pogonu Belupa izdvojila 70 milijuna eura (350 tisuća eura za svako radno mjesto).

Prema toj logici, 1500 radnih mjesta u Osijeku moglo bi stajati između 200 i 500 milijuna eura. Čak i kad se odbije 2,5 milijuna eura, koliko je Osijek svojim poticajnim mjerama uštedio investitorima, ovaj će projekt – ako se ostvari - doći na drugo mjesto na rang-listi novih hrvatskih industrijskih investicija.

A ako je pak u pravu Matt Darko Sertić - koji je svojedobno procijenio da bi za pokretanje napredne proizvodnje mikročipova trebalo sagraditi tvornicu s clean room unutrašnjosti, i da bi to bi stajalo oko milijardu dolara - osječki bi projekt postao najveća greenfield investicija u hrvatsku industriju.

Kompletnu analizu stranih ulaganja u Hrvatsku možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera u tekstu ‘Strani ulagači - malo uspješnih, mnoštvo blefera, a najviše razočaranih‘