Janaf šalje naftu u Europu iz Omišlja i ruske Družbe

Iz različitih dijelova sirovom naftom opskrbljuje devet rafinerija u šest zemalja regije

Nakon nekih neugodnih iskustava iz nedavne prošlosti, sigurnost opskrbe energentima postala je za Europsku uniju jedno od najvažnijih pitanja - rekao je jučer u Zagrebu na radionici “Rastuća uloga Janafa u europskoj sigurnosti opskrbe naftom do 2030.” predstavnik Europske komisije dr. Jörg Köhli. “Sigurnost opskrbe Unija postiže osiguravanjem različitih izvora primarne energije, dobrim energetskim miksom, poslovanjem s pouzdanim partnerima i vlastitom proizvodnjom”, rekao je stručnjak iz Komisijine Opće uprave za energetiku.

Isplativo ulaganje

A na jugoistoku Europe jedan od sustava koji jamči diversifikaciju izvora upravo je Janaf, koji sirovom naftom iz najrazličitijih dijelova svijeta danas opskrbljuje devet rafinerija u šest zemalja regije. I to iz dva smjera, iz terminala pored Omišlja na Krku, i iz ruskog naftovoda Družba. Već danas Janaf, rekao je njegov direktor dr. Dragan Kovačević, oko 70 posto prihoda stječe od partnera izvan Hrvatske, a 50 posto u nadmetanju s konkurentima. Za ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka to je samo potvrda kako “niti jedna energetska strategija ne može biti ograničena na teritorij jedne zemlje. Naš je posao danas pomoći našim susjedima da budu konkurentni i postignu sigurnost opskrbe energentima. Janaf je investirao milijardu kuna, ali ne samo radi domaćeg tržišta”, istaknuo je ministar.
U pravom smjeru

Ministar Vrdoljak je ocrtao i viziju “omišaljskog i sisačkog Adriatic spota”, regionalnog energetskog spot-tržišta. Njegov nastanak omogućit će Janafovi golemi spremnici od 1,5 milijuna kubika, 622 kilometra cjevovoda godišnjeg kapaciteta od 20 milijuna tona, te budući omišaljski LNG terminal i s njim povezani plinovodi.

“Do prije samo nekoliko godina to nismo mogli ni zamisliti”, rekao je Vrdoljak. Sve je to dokaz “da idemo u pravom smjeru”.

Uže Janafovo tržište, uz Hrvatsku, čine BiH, Srbija i Mađarska s godišnjom potrošnjom sirove nafte od 15,86 milijuna tona, ali i Slovačka i Republika Češka s još 12,71 milijunom tona potrošnje u 2013. Ali ne samo u tim zemljama, nego i u široj regiji koja obuhvaća zemlje od Italije do Rumunjske, potrošnja nafte danas pada i rafinerije se masovno zatvaraju.
Manja potrošnja

U aktualnoj krizi, u krugu od tisuću kilometara oko Zagreba sa oko 160 milijuna stanovnika, potrošnja derivata pala je 20 posto ili za 30 milijuna tona na godinu, otkrio je Damir Pešut iz energetskog instituta “Požar”. Šest rafinerija je zatvoreno, a stupanj iskorištenja preostalih pao je na 81 posto kapaciteta.

Obol tome je dao i tehnološki razvoj: novi automobili prosječno troše samo 5,5 litara benzina na sto kilometara, dok su 1995. trošili prosječno osam litara. Mijenja se i struktura potrošnje, traži se više dizela, što znači da će rafinerije morati ulagati u promjenu strukture proizvodnje, a to će značiti skuplje derivate i još manju potrošnju…

Potrošnja derivata po glavi stanovnika na Kosovu je samo 300 kilograma na godinu, a u Italiji i Grčkoj 1400 kilograma. Prognoze stoga najavljuju tek vrlo spori rast potrošnje, zbog čega bi još poneka rafinerija mogla staviti ključ u bravu.

Dragana Kovačevića to previše ne brine. Svi Janafovi rezervoari dupke su puni. Kovačević za 2015., uz početak opskrbe slovačke rafinerije u Bratislavi, najavljuje i najbolje rezultate u povijesti kompanije.