Jedan najmoderniji kombajn zamjenjuje nekoliko starih

Rijetko koji poljoprivrednik koji se intenzivno bavi ratarstvom i ono mu je osnovni izvor prihoda “štedi” pri nabavi mehanizacije. Normalno, svi oni dobro prouče ponude i povoljnosti koje im prodavač nudi, “ne bacaju” teško zarađen novac, ali ne žale uložiti i nešto više kako bi krajnji rezultati bili bolji. Dovoljno je provozati se Baranjom i pogledati poljoprivredne površine kojima plove prave lađe u obliku traktora, kombajna i ostalih “čuda tehnike”. Jedan moderni kombajn, primjerice, mijenja nekoliko starih, poslovi koji se njima obavljaju kudikamo prije završavaju, kvarovi nisu toliko česti, a gubici su značajno manji.

Nekoliko baranjskih poljoprivrednika zapitali smo koliko ulažu u mehanizaciju i je li im se ulaganje isplatilo. Većina je odgovorila kako im je mehanizacija osnova za dobru zaradu pa prate sve što se događa na tom polju da bi bili ukorak s najnovijim proizvodima. Zavirili smo u dio voznog parka obitelji Sabo iz Karanca, čiju je vrijednost teško procijeniti, ali je ona sigurno oko milijun eura.

- Budući da se poljoprivredom bavimo ozbiljno, i to već generacijama, sigurno je da mnogo ulažemo u mehanizaciju. Ona mehanizacija koju smo koristili prije dvadesetak i više godina, s ovom novom teško da se može usporediti - priča Šandor Sabo mlađi, dodajući kako s oko 230 tisuća eura vrijednim, nekoliko godina starim John Deere kombajnom, primjerice, dnevno mogu pokositi 20-ak hektara, dok su ranije, sa starim kombajnima, kosili po 10-ak jutara u istom razdoblju. Dodaje kako dva modern(ij)a kombajna odrade posao koji je nekada odrađivalo njih - šest.

- Od ostalih prednosti sigurno treba spomenuti klima-uređaj, mogućnost navigacije, mnogo veći kapacitet i slično - priča, objašnjavajući kako u modernim kombajnima nema toliko prašine, kako su mnogo brži u radu i prilikom vožnje cestom te kako je njima čak i lakše upravljati. Slično je i s traktorima, poput njihovog Claasa, vrijednog približno 130.000 eura. Zahvaljujući navigaciji brazde su izvučene “kao po špagi”, nema preklapanja, a klimatizirana kabina ima ovjes pa ne skače pri radu ni na najgrbavijim površinama.

- Kada se vozite tim traktorom imate osjećaj da plovite po vodi - objašnjava Sabo.

Zahvaljujući mehanizaciji, ali i dakako, iskustvu i predanom radu, od ovogodišnje žetve očekuju dobre rezultate koje može pokvariti samo viša sila. Ipak, dodaje, sve skupa ne znači da je život poljoprivrednika lagodan te da nije dovoljno samo sjesti u moderni kombajn ili traktor i voziti ga. - Itekako treba određeno iskustvo te što više prakse - podvlači.

U NOVE KOMBAJNE BELJE ULOŽILO VIŠE OD 40 MILIJUNA KUNA

Ni na Belju ne dvoje kada je u pitanju ulaganje u mehanizaciju. Kako ističu, u vrhunske je kombajne proteklih godina uloženo 40-ak milijuna kuna. - Kao i ranijih godina, u Belju se za žetvu koriste kombajni Class Lexion i prikolice Anna Burger koje omogućuju maksimalnu efikasnost u žetvi, jer traktori s prikolicama prate kombajne tijekom žetve i kombajni se prazne u radu, bez zaustavljanja – kažu beljci, naglašavajući kako je riječ o vrhunskim kombajnima koji se koriste diljem svijeta. Inače, od ukupno 20.000 hektara oranica koliko ih Belje obrađuje, u 2017. godini zasijano je 5000 hektara pšenice i ječma, od čega pšenica zauzima 60 % navedenih površina. Sa žetvom ječma Belje je krenulo još 15. lipnja, a planirani završetak je ovoga tjedna. Ako vremenski uvjeti to budu dopustili, odmah nakon ječma krenut će sa žetvom pšenice.

U OBNOVU MEHANIZACIJE ŽITO U DVIJE GODINE ULOŽILO 30 MIL. KUNA

Žito Grupa u 2016. godini investirala je u obnovu zastarjele mehanizacije te u nove tehnologije u poljoprivredi oko 19 milijuna kuna, a plan za 2017. godinu je uložiti dodatnih 11 milijuna kuna. “Ukupna ulaganja od 30 milijuna kuna u dvije godine imaju za cilj obnovu mehanizacije kupnjom novih strojeva i priključaka s većim učinkom, tj. većim radnim zahvatom stroja” navode iz Žita. Osim što je Žito grupa regionalni integrator u području poljoprivrede, ona je i nositelj implementacije modernih tehnologija. To se posebno odnosi na korištenje alata precizne poljoprivrede, uporabe dronova, GPS navigacija te autopilota u upravljanju strojevima u primarnoj proizvodnji. “Uporaba dronova, autopilota, GPS sustava te software aplikacija omogućuju nam da u real timeu imamo sve potrebne podatke te su oni vidljivi i na svakom mobilnom uređaju. Radnici su ove nove tehnologije prihvatili s oduševljenjem. Primjerice GPS autopilotni sustav automatskog navođenja mehanizacije izuzetno je lak za rukovanje, što olakšava rad traktoristima. Preciznost GPS navođenja je 2 cm, a sam sustav povećava učinkovitost oko 20 %. Sastoji se od centralnog GPS prijamnika, monitora, te uređaja za upravljanje na upravljaču vozila. Domet signala je 60 km i instaliran je trenutalno na tridesetak naših traktora i osam kombajna. Inače GPS sustav praćenja instaliran je na svim našim strojevima. Kao takav omogućuje nam praćenje učinkovitosti, praćenje brzine kretanja prilikom izvođenja radnih operacija, potrošnju goriva, broj obrtaja motora i dr., te se svi podaci automatski integriraju u Jupiter sustav”, naveli su iz Žita.
Z.Rupčić