Južna Koreja nudi recept za brodogradnju

Kad netko tko o brodovima ne zna ništa na nekoj ledini sagradi brodogradilište koje će jednog dana postati najveće na svijetu, takav pothvat izaziva pozornost. U svemu što se želi postići potrebna je vizija, a za velika djela snažan duh i splet životnih i povijesnih okolnosti. Kad osoba takvih predispozicija i bogatoga radnog životnog iskustva zna izabrati prave ljude, rezultati ne mogu izostati. Upravo je osnivač Hyundai Heavy Industriesa (HHI), najvećeg brodogradilišta na svijetu, znao da bez školovanih ljudi neće uspjeti ostvariti ciljeve te je stoga naglasak dao na istraživanja i razvoj brodogradnje.

Danas u ovom brodogradilištu čak 2% zaposlenika radi na istraživanju i razvoju brodogradnje i svih ostalih djelatnosti s kojima se to brodogradilište bavi. U svim djelatnostima brodogradilište bilježi uspjehe, i u konstrukcijama za potrebe naftne industrije, proizvodnji postrojenja za proizvodnju električne energije i brodskih dizelskih strojeva, u proizvodnji električnih uređaja poput transformatora, ali i u proizvodnji električne energije dobivene pomoću sunca, vjetra i morskih struja i proizvodnji industrijskih vozila poput bagera, viličara itd. Sve je započelo u Južnoj Koreji u gradu Ulsan kad su Južnokorejci počeli graditi brod prije nego što su sagradili brodogradilište tako da su dvije godine poslije (1974.) sagradili u isto vrijeme brodogradilište i dva tankera od 260.000 tona nosivosti za grčkog brodara.

Deset godina poslije brodogradilište je već isporučilo brodove ukupne nosivosti deset milijuna tona. Četiri godine iza još deset, a do 1995. brodogradilište je već isporučilo brodove ukupne nosivosti 50 milijuna tona, dok je u sljedećih deset godina brodogradilište ukupno isporučilo još toliko, znači svake godine više od 6 milijuna tona nosivosti. To je tolika produktivnost koja nije zabilježena nikad do tada u povijesti brodogradnje. No kako se svijet brodogradnje mijenja, jedno od kineskih brodogradilišta moglo bi po produktivnosti još više impresionirati svijet od Južne Koreje. No u travnju ove godine brodogradilište HHI postalo je prvo brodogradilište u svijetu koje je isporučilo brodove u ukupnom iznosu od 100 milijuna bruto tona.

Ono što bi naše brodograditelje i hrvatsku javnost najviše moralo zanimati jest omjer radnika i administracije u ovom brodogradilištu. U njemu je krajem prošlegodine radilo 23.630 osoba, od toga u neposrednoj proizvodnji 60%, u administraciji 28% uz 12% inženjera. Budući da se brodogradilište HHI bavi raznim djelatnostima, u dijelu koji je vezan za gradnju brodova (prema tome možemo ga usporediti s našim Brodosplitom) zaposlenih je krajem prošle godine bilo 9274. Od toga ih je u neposrednoj proizvodnji radilo 73%, u administraciji 12%, a inženjera je bilo 15%. Brodogradilište HHI, koje zauzima površinu veću od 14 milijuna četvornih metara, ima deset suhih dokova ukupne nosivosti blizu 5,7 milijuna tona u kojima se grade brodovi. Najveći suhi dok se nalazi u novom brodogradilištu u Gunsanu nosivosti 1,3 milijuna tona, dužine 700 i širine 115 metara uz dizalicu koja može podignuti 1650 tona. Ostalih devet suhih dokova nalaze se u Ulsanu.

Najveći među njima ima nosivost milijun tona, dug je 672 metra i 92 širok. Važna značajka tog brodogradilišta koje postiže svjetske rezultate jest automatizacija dobrog dijela proizvodnje, brodovi se takoreći proizvode na traci kao i automobili. Zbog toga je brodogradilište do sada isporučilo mnogim brodarima (255) iz 47 država svijeta više od 1600 brodova ukupne nosivosti oko 143 milijuna tona, pri čemu je prosječna nosivost broda bila blizu 90.000 tona. Do početka ove godine izgrađen je 471 kontejnerski brod, 333 tankera za prijevoz sirove nafte, 321 brod za prijevoz rasutih tereta, 114 tankera za prijevoz naftnih derivata, 101 tanker za prijevoz ukapljenoga naftnog plina i mnogo drugih, među kojima treba spomenuti i 37 tankera za prijevoz ukapljenoga prirodnog plina. Gotovo nema mjeseca u kojemu to brodogradilište ne izazove pozornost svjetske javnosti. Evo nekoliko primjera. Posljednjeg dana svibnja ove godine brodogradilište je dobilo narudžbu za gradnju tri tankera za prijevoz ukapljenoga prirodnog plina ukupno vrijednih 600 milijuna dolara, s isporukom u drugoj polovici 2013. godine.

Ukupna narudžba za ovu godinu do kraja svibnja iznosila je 10,5 milijardi dolara, što je bilo već 53% od planiranih 19,8 milijardi. Dan nakon toga brodogradilište je objavilo vijest da je dobilo narudžbu vrijednu oko 1,1 milijardu dolara za gradnju dvaju brodova za bušenje morskog dna za potrebe naftne industrije. Upravo ta vrsta brodova omogućava brodogradilištu velike prihode jer ukupna narudžba devet brodova te vrste je već tada došla do pet milijardi dolara, a postoji mogućnost gradnje još tri. Prema tome u samo dva dana brodogradilište je osiguralo narudžbe vrijedne oko 1,7 milijardi dolara.

Samo dan poslije brodogradilište je objavilo vijest da je sagradilo tvornicu robota za godišnju proizvodnju 4000 robota, koji će biti korišteni u raznim industrijama, na primjer automobilske. Brodogradilište do 2014. želi postati treći najveći proizvođač industrijskih robota na svijetu. Nekoliko dana poslije brodogradilište je izvršilo testiranje prototipa postrojenja od 500 kW za proizvodnju električne energije pomoću morske struje, tj. razlike u plimi i oseki. Do 2014. želi se izgraditi više postrojenja te vrste u Južnoj Koreji. U svega tjedan dana brodogradilište je sa svakom viješću izazvalo pozornost svijeta. Vjerojatno bi za hrvatska brodogradilišta bilo korisno poslati po jednog predstavnika sindikata iz svakog škvera da razgledaju brodogradilište HHI. Takva iskustva ljudima uvijek otvore oči, pa bi u tom slučaju naši sindikalisti zaključili, što hrvatska brodogradnja u ovom trenutku može, a što ne te bi na temelju toga pred Vladom bolje zastupali interese škverana. Naši inženjeri, koji imaju radno iskustvo u našim i južnokorejskim brodogradilištima, razumiju bitne razlike između hrvatske i južnokorejske brodogradnje. Brodogradilište HHI je putokaz mnogim brodogradilištima svijeta kojim putem krenuti žele li opstati.