Kako američka tehnološka elita otkupljuje klubove i stadione

Kada je pred neki dan zaklada pokojnog Paula Allena prodala Seattle Seahawkse obitelji Khosla za 9,612 milijardi dolara, aktualni prvaci NFL-a nisu samo promijenili vlasnika, nego su po cijeni jedne jedine američke franšize "preskočili" Real Madrid, klub čija se vrijednost procjenjuje na 9,5 milijardi

Vinod Khosla, suosnivač Sun Microsystemsa i rani ulagač u OpenAI je platiša, njegova supruga Neeru Khosla postaje kontrolna vlasnica, transakcija se opisuje kao smjena generacija, no smjena se dogodila davno prije potpisa: promijenio se sam predmet kupnje, jer se više ne kupuje momčad nego poslovni sustav koji je oko momčadi izgrađen.

Simbolika prošlih vremena
Iste je Seahawkse Paul Allen, suosnivač Microsofta, kupio 1997. za tada golemih 194 milijuna dolara, i to djelomično kako bi ih spasio od selidbe u Los Angeles. Allen je pripadao generaciji tehnoloških pionira koji su klubove držali kao regionalni ulog i stavku prestiža, nešto između filantropije i hobija čovjeka koji si ga može priuštiti. Obitelj koja danas preuzima franšizu ne razmišlja u tim kategorijama. Za nju je klub vertikalno integrirana platforma, a stadion krajnja točka podatkovnog lanca u kojem se svaki navijač, šut i hot dog mogu izmjeriti, modelirati i naplatiti s nešto manje trenja nego jučer.

Zašto valuacije rastu?
Prosječna NFL franšiza vrijedi oko 7,1 milijardu dolara, s Dallas Cowboysima na vrhu s 13 milijardi, dok se u europskom nogometu, otvorenom sustavu s ispadanjem i bez čvrstog platnog limita, na vrhu drži Real Madrid s 9,5 milijardi. Američki zatvoreni model, u kojem nema ispadanja i u kojem su televizijska prava kolektivizirana, pokazao se idealnim terenom za kapital koji traži predvidljivost.

Isti mehanizam vidljiv je i u MLS-u, gdje je prosječna vrijednost kluba skočila na 767 milijuna dolara, a pet franšiza predvođenih Inter Miamijem (1,45 milijardi) već je probilo granicu milijarde. Odsustvo rizika ispadanja pretvara nogometnu momčad u imovinu čija se vrijednost može projicirati kao vrijednost startupa, pa je logično da se prema njoj i postupa venture logikom.

Tri vala vlasnika
Put od vlasnika mecene do gazde s algoritmima odvijao se u tri faze. Prvi val, osamdesete i devedesete, bili su ljudi hardvera i softvera: Allen kod Seahawksa, Henry Samueli iz Broadcoma kod hokejaških Anaheim Ducksa, vlasnici kojima je sport bio doprinos zajednici i osobni prestiž. Drugi val, kroz dvijetisućite i desete, doveo je dot-com i enterprise mentalitet: Mark Cuban je kupnjom Dallas Mavericksa unio agresivan menadžerski stil, Steve Ballmer je za Los Angeles Clipperse platio tada nevjerojatne 2 milijarde dolara, a Joe Lacob, partner u fondu Kleiner Perkins, preuzeo je Golden State Warriorse i javno ustvrdio da je klub u analitici svjetlosnim godinama ispred ostalih. Treći val, onaj koji Khosle sada utjelovljuju, više ni ne kupuje klubove pojedinačno: to čine investicijski sindikati i privatni fondovi, poput Silver Lakea koji drži velik udio u City Football Groupu, vlasniku Manchester Cityja i New York City FC-a.