Kako će 2021. izgledati hrvatsko gospodarstvo: poduzetnici su se prilagodili, prognoze su optimističnije, no dva problema mogla bi ugroziti oporavak

Hrvatske ekonomske izglede za iduću godinu koji su, kako sada stvari stoje, bolji od očekivanja, moglo bi zasjeniti isticanje moratorija na blokirane računa 235.000 građana i rast javnog duga.

U prilog Hrvatskoj ne ide to što državna potrošnja nije smanjena i izostanak privatizacije. No, s druge, bolje strane, ekonomija više nije u nemilosti epidemioloških mjera, barem nije onoliko kao u drugom kvartalu. Poduzetnici su se prilagodili i danas, kada imamo 30 puta više zaraženih, ekonomska situacija je izvjesnija nego prilikom epidemije u ožujku.

Rekao nam je to ekonomist Petar Vušković komentirajući nove prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji za Hrvatsku očekuje devet posto pada za ovu godinu što je jednako prethodnoj procjeni i rast od šest posto u 2021. godini dok je u lipnju očekivao rast od 4,9 posto.

Prema prognozi MMF-a, ne doda li korona neko iznenađenje, iduća godina bi mogla biti bolja očekivanja i ne bi se trebale ostvariti bojazni od reprize poniranja iz prethodne krize koja je u Hrvatskoj potrajala šest godina.

U svijetu će recesija biti nešto slabija i globalni gospodarski pad bi trebao iznositi 4,4 posto, a povoljniju procjenu za 2020. MMF daje zbog pada manjeg od očekivanog u drugom kvartalu u velikim razvijenim ekonomijama, dok je budućnost pod upitnikom zbog niza neizvjesnosti zbog pandemije pa se očekuje malo niža stopa rasta od 5,2 posto no u prethodnim procjenama.

Ekonomist Petar Vušković kaže da se Hrvatskoj predviđao ozbiljniji ekonomski pad, a trenutna situacija na tržištu povoljnija je od očekivanog te navodi da se čini kako je danas, kada imamo 30 puta više zaraženih, ekonomska situacija izvjesnija nego u ožujku.

- Čini se da su izbjegnuta velika otpuštanja zaposlenika, a likvidnost poduzeća je dobra. U nekim ranijim analizama sam isticao da uvijek kada imate krizu ona se javlja prvotno u ponašanju poduzetnika - nema zapošljavanja, nema investicija, nema ugovaranja novih poslova jer je prisutan strah.

Sada možemo zaključiti da se kriza pesimizma ipak nije toliko prelila u brojke. Istina, neke grane u ekonomiji su pokazale veću ranjivost, primjerice, uslužne djelatnosti (ugostiteljski objekti, putničke agencije...), ali su neke grane su poslovale solidno.

Da će ekonomski pad biti manji, predviđa i MMF koji je predvidio pad od 9 posto, a ranije procjene su ukazivale na pad od najmanje 10 posto. Nakon pada slijedi rast i to već u sljedećoj godini 2021. Tada ćemo se krenuti oporavljati što potvrđuje i MMF te neka moja predviđanja kada sam rekao da ćemo oporavak trajati od jedne do najviše tri godine, odnosno da će biti oporavak oblika U – kaže Vušković.

Smatra da su nam pri tom prednosti je ovaj put to što smo na tržištu Europske unije pa će internacionalizacija ekonomije stvoriti preduvjete za brži rast nego što je to bilo 2008. kada je oporavak bio dugačak. Naravno, važna je i dinamika oporavka ekonomija naših vanjskotrgovinskih partnera Njemačke i Italije.

- Postoje dva problema koja trenutno mogu ugroziti brži oporavak u 2021. To je prekid moratorija nad ovrhama građana što će sigurno utjecati na buduće smanjenje osobne potrošnje koja je glavni generator rasta BDP-a. Podsjećam da je moratorij trajao šest mjeseci te da 235 000 građana ima blokiran račun.

Drugi problem je opet financijski, ali ovaj put na razini države. Rast javnog duga nas stavlja u nepovoljan položaj prema budućim financijerima gdje bi se trebali dodatno zaduživati po nepovoljnijim kamatnim stopama. Nažalost, propustili smo rezati državnu potrošnju, a i proces privatizacije je spor – ukazuje Petar Vušković.