Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

Poljoprivrednici i prerađivači od jeseni će imati pristup novim financijskim instrumentima ukupne vrijednosti gotovo 47 milijuna eura.

Kako smo najavili, riječ je o sredstvima temeljem potpisanih sporazuma o financiranju između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) te s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Zajmovi idu od 1.000 do 150.000 eura, uz otpis glavnice do 45%, odnosno u nekim sektorima čak i do 50% za mlade poljoprivrednike.

Prijave se očekuju tijekom rujna.

"Nije ovo natječaj za svakoga i to je namjerno tako. Instrument cilja na takozvane osjetljive sektore - one za koje se pokazalo da najteže dolaze do kapitala", komentira za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

HAMAG-BICRO zajmovi uz otpis do 50 posto glavnice
Prihvatljivi su, naime, mliječno i mesno govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo, te svinjogojstvo, pčelarstvo, voćarstvo te povrćarstvo.

Kaže, većina poljoprivrednika koje poznaje ima u glavi točan popis onoga što bi na gospodarstvu morali promijeniti i što bi još htjeli kupiti. Ponekad je to nova oprema i mehanizacija, ali zna podosta primjera i onih koji žele ulagati u nove objekte ili graditi plastenike, postavljati navodnjavanje. Ono što ih zaustavlja gotovo je uvijek isto: banka takvo ulaganje procijeni kao rizik, kamata je previsoka i računica na kraju ne štima.

Stoga je ovo dobra vijest jer za njih od jeseni stiže instrument kakav dosad nismo imali na stolu: zajam kod kojeg dio posuđenog novca ne morate vratiti.

Što možete financirati? U stočarstvu, ako vas muči premalen ili dotrajao objekt, sredstva idu u rekonstrukciju i opremanje staja i izmuzišta, u digitalizaciju i automatizaciju hranidbe i mužnje, ali i u samo proširenje kapaciteta.

"Usudila bih se reći i da je ovo napokon jedna dobra mjera za pčelare. Naime, pčelari s više od 100 košnica mogu financirati vozilo za selidbu pčela - ulaganje koje mnogima godinama izmiče", napominje.

U voćarstvu i povrćarstvu novac, pak, ide u zaštitu od tuče i nepogoda, sustave navodnjavanja te podizanje novih plastenika i staklenika. Nažalost, dodaje, kod voćarstva se situacija malo komplicira i otpis mogu ostvariti samo nasadi jabuka, kruška, breskvi, nektarina, marelica, trešnji, višnji i šljiva. Jagode su unutra, ali samo u zaštićenom prostoru.

Koliko vam se glavnice otpisuje?
"I tu dolazimo do srži. Otpis nije paušalan - vezan je uz to koliko stvarno povećate proizvodnju. U stočarstvu u pravilu kreće od 35 posto za ulaganje u opremu i automatizaciju, a raste ovisno o rezultatu: koliko više mlijeka isporučite po gospodarstvu ili koliko više grla pošaljete na klanje. Kod voća i povrća predviđeno je 45 posto, koje ostvarujete nabavom i puštanjem u rad nove opreme", objašnjava dalje.

Gornja granica u svim je slučajevima 45 posto, odnosno 50 posto za mlade poljoprivrednike, koji kroz cijeli instrument prolaze povoljnije. Ističe da je jedno pravilo ovdje ključno: povećanje kapaciteta koje bi došlo samo od preslagivanja papira, bez stvarnog ulaganja, ne priznaje se.

"Fondovi, da ponovim ono što godinama govorim, nisu bankomat - traže pravi iskorak", upozorava.

Kaže i da su, uz otpis, i sami uvjeti zajma takvi da se rijetko viđaju. "Kamatna stopa je 0,1 posto, rok otplate do 10 godina, a poček do 12 mjeseci. Otplata dakle počinje tek kad ulaganje počne davati rezultat. Za gospodarstvo koje inače okoliša oko kredita, to je bitno drukčija računica od one na bankovnom šalteru", ističe.