Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Sij 2023

Kako do kvalitetnih usjeva i na kiselim tlima?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Željka Rački-Kristić  

Kako do kvalitetnih usjeva i na kiselim tlima?

Krunoslav Pavlek iz Vrbanje, agronom je i ratar, kao i njegov otac, koji veliku pažnju posvećuje zaštiti i prihrani tla, baziranoj na njegovoj analizi.

Kako kaže, dugo godina već obavljaju analizu jer se trude popraviti tlo što bolje, stvoriti zalihe fosfora i kalija u nekim normalnim, propisanim, školskim količinama, a za što su koristili PK Plus gnojivo.

"S tri uvjeta koji su nama poljoprivrednicima najbitniji, prije svega granuliranost, kvaliteta posipanja je vrhunska, nema prašine i formulacija je to koja nama pomaže", dodaje pojašnjavajući da su tla u Cvelferiji izrazito kisela, a u navedenom gnojivu je 11 posto kalcijevog oksida koji pomaže smanjivanju kiselosti.

Jedinstveno petero komponentno gnojivo
"Dakle, već smo s tim nešto popravili kvalitetu tla", naglašava. Nadalje, formulacija 15:30 koristila im je tako što su na osnovi analize tla išli ciljano gnojiti. Gledao je točno gdje mu čega nedostaje, bilo fosfora ili kalija.

"Malo je komplicirano, sami sebi smo zagorčali. Vozaš se traktorom s rasipačem i bacaš ovdje, bacaš ondje, ali se isplati", smije se Pavlek napominjući da je gnojivo pokazalo vrhunske rezultate., a svaka kuna koja se uštedi - dobro je došla.

Kako je pojasnio dipl.ing.agr. Krešimir Grgić, prodajni predstavnik RWA Hrvatska, PK Plus je gnojivo iz portfelja tvrtke ICL Specialty Fertilizers, njihovog partnera, koje je po mnogočemu specifično na domaćem tržištu.

"Vrlo je interesantno. Općenito, polisulfatna, pa tako i PK Plus, su gnojiva u kojima se kalij ne nalazi u kloridnom nego u sulfatnom obliku dominantno, što znači da ima izrazito široku univerzalnost primjene kod biljaka koje imaju problem s klorom", objašnjava.

Naime, radi se o jedinstvenom petero komponentnom gnojivu, u kojemu se osim 15% fosfora i 30% kalija, te 11% kalcij oksida, nalazi 2% magnezija, neophodnog za stvaranje klorofila i fotosintezu, a koji često nedostaje u kiselim tlima, te 10% sumpor trioksida, neophodnog za metabolizam i iskorištenje dušika, aktivnost enzima i sintezu ulja, a kojega također često nedostaje zbog lakog ispiranja iz tla.

Kaže i da su mu fizikalna svojstva također vrlo dobra. S granulacijom od 2 do 4 milimetra, lagano se apliciraju s centrifugalnim raspodjeljivačima gnojiva, što je vrlo bitno poljoprivrednicima.

"Osim toga, imaju jednu zanimljivu osobinu, relativno se polagano otpuštaju", dodaje Grgić.

Folijarna prihrana kukuruza
Svoje usjeve Pavlek je prihranio i folijarno Nutrivant gnojivom koje mu se, u stresnim uvjetima, kada je sušna godina i ekstremno hladnije vrijeme kao što je njima bilo u tom trenutku, pokazalo odličnim.

"Znači, folijarnom gnojidbom mi smo kukuruz probudili, podigli, pomogli mu da se ozeleni. Da prije krene, ajmo reći da smo ga boostirali", opisuje dodajući da svi smatraju da se to ne vidi. Međutim, naglašava, on garantira da se u roku 24 sata vidjela razlika na tom usjevu.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Isplaćeno 20 milijuna eura potpora za proljetnu sjetvu

18.05.2026.

Zbog velikog odaziva poljoprivrednika, jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara od 100 EUR/ha odnosno 50 EUR/ha za sljedećih 10 hektara razmjerno je umanjen

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk