Poduzetnički portal · Članak
12 Srp 2024
Kako je napuštanje gotovine pretvorilo sigurnu zemlju u leglo kriminala?
Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec
Iako gospodarski kriminal plijeni manje pažnje javnosti od porasta nasilja povezanog s bandama, on je Švedskoj postao je sve veći rizik za zemlju. Švedska je važan eksperimentalni slučaj - ta je zemlja otišla najdalje u svijetu kad je u pitanju ukidanje papirnatog novca
Internetske prijevare u Švedskoj su u porastu, a kriminalci su u 2023. godini kroz prijevare građanima i tvrtkama ukrali 1,2 milijarde kruna tj. nešto više od sto milijuna eura što je dvostruko više nego 2021. godine.
Kako bi se suprotstavile valovima digitalnog kriminala, švedske vlasti su izvršile pritisak na banke da pooštre sigurnosne mjere i otežaju posao tehnološki naprednim kriminalcima, ali to je osjetljiva ravnoteža. Prevelika ograničenja mogla bi usporiti gospodarstvo, dok premalo djelovanje države narušava povjerenje i šteti legitimnim poslovima.
Koristeći složene mreže lažnih tvrtki i krivotvoreći dokumente kako bi dobili pristup švedskom sustavu socijalne skrbi, sofisticirani prevaranti pretvorili su Švedsku u 'Silicijsku dolinu za kriminal', rekao je Daniel Larson, švedski državni tužitelj zadužen za gospodarski kriminal.
Dok je šok oružanog nasilja privukao pažnju javnosti — stopa ubojstava vatrenim oružjem u zemlji utrostručila se između 2012. i 2022. godine — gospodarski kriminal je temelj aktivnosti bandi i s njim se treba boriti jednako agresivno, dodao je Larson.
Prelazak Švedske na elektronički novac počeo je nakon porasta oružanih pljački 1990-ih godina, a do 2022. godine samo osam posto Šveđana reklo je da su koristili gotovinu za kupnju. Uz susjednu Norvešku, Švedska ima najmanji broj bankomata po stanovniku u Europi, prema MMF-u.
Od svoje prve primjene 2001. godine, postao je dio svakodnevnog života u Švedskoj. U prosjeku, usluga — koja zahtijeva šifru od šest znamenki, otisak prsta ili skeniranje lica za autentifikaciju — koristi se više od dva puta dnevno po odrasloj osobi i uključena je u sve, od podnošenja poreznih prijava do plaćanja autobusnih karata.
Izvorno namijenjen kao proizvod banaka, njegova BankID-a je eksplodirala 2005. godine nakon što je švedska porezna uprava usvojila tehnologiju kao identifikaciju za porezne prijave, dajući joj ogroman legitimitet. Lansiranje BankID-a na mobilnim telefonima 2010. godine dodatno je povećalo njegovu upotrebu, zajedno s percepcijom koja je povezivala gotovinu s kriminalom.
Središnja banka zemlje priznala je da su neke od tih konotacija o vezi kriminalaca i keša možda otišle predaleko. 'Moramo biti vrlo jasni da još uvijek postoje pošteni ljudi koji koriste gotovinu,' rekao je guverner Riksbanke Erik Thedeen za Bloomberg.
BankID kontrolira konzorcij privatnih banaka. Brojne promjene su implementirane kako bi se poboljšala sigurnost, dok vlada istražuje mogućnost pružanja bolje digitalne identifikacije.
Nisu samo potrošačke prijevare u pitanju. Državne agencije usvojile su BankID kako bi olakšale osnivanje poduzeća u Švedskoj, što je prevarantima otvorilo novi izbor prihoda. Neki su koristili lažne tvrtke s lažnim platnim listama za pranje novca. Kroz takve sheme, organizirani kriminalci mogu pretvoriti prihod od prijevara i prodaje droge u alat za dobivanje kredita i isplate iz sustava socijalne skrbi.
'To znači da možete zarađivati od kriminala i na kraju dobiti državnu mirovinu na temelju tog prihoda', rekao je švedski tužitelj Larson.
Prema švedskom Nacionalnom vijeću za prevenciju kriminala, prijavljeni slučajevi prijevare sa socijalnim naknadama udvostručili su se u posljednjem desetljeću, s nešto manje od 9.000 slučajeva u 2014. godini na više od 23.000 u 2023. godini, U svojim naporima za suzbijanje kriminala, vlada je ove godine stvorila novu agenciju koja se isključivo bavi praćenjem nepripadajućih isplata socijalnih naknada.
Kako se razmjeri problema povećavaju, banke uvode mjere koje će omogućiti dodatne slojeve sigurnosti. No, većinom su te mjere dobrovoljne.
Komentari članka
Vezani članci
Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna
25.10.2026.Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.
Tržište kapitala sve privlačnije građanima
13.10.2026.U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća
Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.
02.10.2026.Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.
Hrvati u bankama drže milijarde, ali inflacija im godišnje “pojede” oko 430 eura kupovne moći
01.10.2026.Na tekućim, štednim i oročenim računima građana „leži“ više od 43 milijarde eura, a ulaganjem, umjesto držanjem novca na depozitu, razlika nakon deset godina može dosegnuti gotovo 10.000 eura po stanovniku, procjenjuje Emilio Gučec, country manager Finaxa
Matko Maravić: Mali ulagači bit će najveći pokretač razvoja tržišta kapitala
08.09.2026.Domaće tržište kapitala proživljava novu mladost. Nakon niza godina zatišja zaredali su važni IPO-ovi, likvidnost raste, a mali ulagači ponovno otkrivaju burzu kao ozbiljnu alternativu tradicionalnoj štednji u bankama i nekretninama.
Tag cloud
- 2927 članka imaju tag turizam
- 2750 članka imaju tag hrvatska
- 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1841 članka imaju tag svijet
- 1412 članka imaju tag ict
- 1597 članka imaju tag poljoprivreda
- 2021 članka imaju tag financije
- 545 članka imaju tag krediti
- 1668 članka imaju tag izvoz
- 1333 članka imaju tag trgovina
- 1386 članka imaju tag industrija
- 1276 članka imaju tag investicije
- 1091 članka imaju tag zapošljavanje
- 1105 članka imaju tag menadžment
- 718 članka imaju tag tehnologija
- 1192 članka imaju tag EU
- 881 članka imaju tag poduzetništvo
- 703 članka imaju tag opg
- 464 članka imaju tag BDP
- 554 članka imaju tag porezi
- 390 članka imaju tag kompanije
- 803 članka imaju tag maloprodaja
- 568 članka imaju tag poticaji
- 534 članka imaju tag hotelijerstvo
- 715 članka imaju tag marketing
- 415 članka imaju tag potpore
- 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 466 članka imaju tag start up
- 430 članka imaju tag vlada
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 518 članka imaju tag eu fondovi
- 966 članka imaju tag kriza
- 497 članka imaju tag gospodarstvo
- 443 članka imaju tag osijek
- 536 članka imaju tag obrazovanje
- 500 članka imaju tag prehrambena industrija
- 519 članka imaju tag dzs
- 459 članka imaju tag energetika
- 420 članka imaju tag hnb
- 349 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
