Kako je nastao Bazzar.hr, najbrže rastuća tehnološka firma u Hrvatskoj

NA OVOGODIŠNJEM Deloitteovom natječaju 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe Bazzar.hr, platforma za online kupovinu, plasirao se na peto mjesto, a ujedno je i najbrže rastuća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj.

Posao su pokrenuli brat i sestra

Priča je krenula 2012. godine kada su Tana i Viktor Zimmermann, sestra i brat, odlučili pokrenuti vlastiti posao. Tana je radila u jednoj multinacionalnoj korporaciji, dok je Viktor bio student. Imali su nekakvu, ne baš preveliku, ušteđevinu i odlučili su pokrenuti internetski oglasnik.

Firmu su osnovali sredinom 2013. godine i danas, šest godina kasnije, prerasli su u online trgovinu na kojoj se prodaju neki od najpoznatijih globalnih brendova. Viktor je još u osnovnoj školi imao doticaja sa stvaranjem internetskih stranica, programiranjem, pa je to bila nekakva podloga za budući posao.

"U početku je sve bilo pomalo naivno"

“Priča je krenula 2012. godine, razgovarali smo da bismo trebali pokrenuti nešto svoje. Tana je tada radila u jednoj korporaciji, a ja sam bio student. No, osjećao sam da moramo napraviti nešto svoje, nešto stvoriti. Imao sam iskustva s programiranjem jer sam kao klinac u osnovnoj školi napravio razredni blog zbog kojeg sam skoro nadrapao, bilo je ozbiljnih problema (smijeh). Naime, dio tog bloga bio je Klub mrzitelja profesora i slične stvari, nešto što klinci vjerojatno danas rade na društvenim mrežama, no mi smo tada to radili na blogu. Nakon toga u srednjoj školi sam napravio školsku internetsku stranicu, baš cijeli sustav, iako sam imao dvojku iz informatike. I sve to me nekako usmjerilo prema internetu. Također, radio sam svojedobno na dizajnu blogova za jednu firmu i kroz sve to naučio sam nešto o programiranju, kreiranju internetskih stranica. Tani je već bilo dosta korporacije, ja sam bio na drugoj godini fakulteta, imali smo nekakvu ušteđevinu, koja iz današnje perspektive izgleda smiješno, i odlučili smo pokrenuti oglasnik. Firmu smo osnovali 2013. godine i krenuli. Bilo je to u početku sve pomalo naivno, mislili smo da će za dva mjeseca projekt biti gotov, za pola godine sve posloženo i to je to. No, kasnije smo shvatili da je pred nama ipak puno veći posao”, prisjeća se Viktor.

Ideja je bila - napraviti oglasnik koji će biti bolji od svega postojećeg

“Originalna ideja je bila da napravimo oglasnik koji će biti bolji od svega što je tada postojalo Ta naša prva verzija oglasnika je iz današnje perspektive smiješna, amaterski odrađena, ali je stvar ipak funkcionirala. Od samog početka je bio super prihvaćen. Pustili smo ga u javnost 21. svibnja 2013. i već prvu večer su nam se javila dva, tri potencijalna investitora - to su bile smiješne priče i iznosi, ali nam je ipak pokazalo da postoji interes, da smo na dobrom putu. Otprilike šest mjeseci nakon pokretanja prijavili smo se na startup vikend u Dubrovniku jer smo oboje tamo studirali", govori nam Tana.

U to vrijeme bile su aktualne prevare preko oglasnika

"Ključna ideja tog našeg oglasnika je bila da on bude siguran za kupce jer su u to vrijeme bile aktualne prevare preko oglasnika. Ako se sjećate, slale su se cigle u paketima i slično. Na startup vikendu u Dubrovniku razradili smo ideju prema kojoj bi to bila platforma na kojoj bi mali trgovci i proizvođači mogli prodavati svoje proizvode, da napravimo nekakvu kombinaciju oglasnika i online trgovine, ali koja bi bila prilagođena našem tržištu, u kojoj bismo mi držali sve konce u rukama upravo kako bismo spriječili prevare i zaštitili kupce. Na startup vikendu u Dubrovniku smo time osvojili prvo mjesto”, kaže Tana.

Danas su službena trgovina mnogih velikih brendova

Nakon toga počeli su im se javljati veliki brendovi koji su putem Bazzara željeli prodavati svoje proizvode, no nije im se baš sviđalo da se njihovi proizvodi nalaze uz robu iz oglasnika.

“Počeli smo dobivati komentare od velikih brendova da bi oni htjeli prodavati na našoj platformi, ali im je problem što imamo i obične oglase. Onda smo 2015. odlučili potpuno razdvojiti oglase i internetsku trgovinu, da kad netko dođe na Bazzar.hr, da to bude samo trgovina s provjerenim proizvodima i prodavačima i da je sve apsolutno sigurno za kupce”, kaže Viktor.

Prvi veći posao krenuo je s Pampers pelenama

“Prvi veći posao, iskorak koji smo napravili, bila je pretplata na Pampers pelene u suradnji s P&G-om. To je u SAD-u postojalo dulji niz godina, a kako sam tamo živjela dvije godine, bilo mi je poznato kako stvar funkcionira. Roditelji se pretplate na pelene, SMS-om dobivaju podsjetnike za novu pošiljku, nakon što potvrde da im je ona potrebna, pelene im stižu na kućnu adresu. Svaki četvrti paket je gratis, kao i dostava. Radi se o velikoj uštedi novca i vremena, a osim toga, roditelji dobivaju razne poklone. Također, radi se o posebnom pakiranju koje se može kupiti samo na internetu, odnosno na Bazzar.hr. To je krenulo iz jedne akcije s Pampersom koju smo radili na Facebooku. Sjećam se da je bio plan prodati 50 paketa preko vikenda, na kraju smo prodali cijeli šleper. U to vrijeme sam bila na godišnjem koji sam morala prekinuti , pokupili smo cijelu ekipu s Bazzara i svi skupa smo išli u skladište s radnicima distributera pakirati pelene. Dio robe smo sami ljudima vozili na adrese jer je bio totalni kaos kolika je bila potražnja. Vrlo brzo smo došli do 500 pretplatnika na pelene, što je oko četiri posto ukupnog broja roditelja.

Danas smo službena internetska trgovina mnogim velikim kompanijama u sektoru robe široke potrošnje, od Nivee, L'Oreala, P&G-a, Henkela, Vilede… Glavni fokus nam je da njihovi brendovi budu lijepo prezentirani i da kupci imaju sigurnost. Zbog sigurnosti o kojoj jako vodimo brigu smo uspjeli ohrabriti veliki broj ljudi koji nikada nisu kupovali preko interneta da kupuju preko nas. Danas imamo oko 190 tisuća ljudi koji su barem jedan proizvod kupili kod nas”, kaže Tana.

Hrvati vole plaćati u gotovini

Trgovina na internetu u Hrvatskoj je još uvijek prilično nerazvijena i čini tek oko 1 posto ukupne trgovine. Znatno manje nego u svijetu, gdje je ta brojka oko 9 posto, prema podacima za 2016. godinu. Ljudi još uvijek imaju otpor prema plaćanju karticama na internetu.

“Kada smo kretali s internetskom trgovinom, nismo bili svjesni koliko je to tržište ovdje nerazvijeno i koliko su ljudi u strahu od kupnje na internetu. Kada smo 2015. pokrenuli internetsku trgovinu, računali smo samo na plaćanje karticama i PayPalom, no na kraju smo shvatili da ipak moramo uvesti i plaćanje pouzećem. Nakon toga nam je prodaja naglo skočila. Nismo mogli vjerovati koliko je ljudima bilo važno da mogu platiti pouzećem. Iz naše perspektive je to bilo čudnom jer je tlaka - dođe ti poštar pa moraš imati novac, imati dovoljno sitnoga ako nema za izvratiti i slično. Međutim, u jednom trenutku smo imali čak 70 posto transakcija pouzećem”, kaže Viktor.

Pampers pelene na svjetioniku kraj Lastova

Od samog početka ideja im je bila svojom online trgovinom pokriti kupce iz cijele Hrvatske, a da im je to uspjelo, pokazuje primjer obitelji koja živi na svjetioniku pored Lastova, koja je bila među prvim pretplatnicima na Pampers pelene.

“Odmah smo rekli da moramo pokriti cijelu Hrvatsku jer ljudima u Zagrebu i općenito velikim gradovima kupnja preko interneta je najmanje potrebna. Okruženi su brojnim trgovinama, sve im je dostupno. Mi smo željeli svakome omogućiti pristup raznim proizvodima.Zanimljivo je i da Hrvati iz Irske često kupuju na Bazzaru i šalju roditeljima. Znaju nas zvati da im se mami pokvarila perilica za rublje, da im preporučimo koju da kupe, da žele platiti karticom i da dostavimo mami na adresu. Ili recimo, jedan od prvih “Pampers planova” išao je na svjetionik pokraj Lastova. Čovjek radi na svjetioniku i vesla do Lastova da na pošti preuzme paket s pelenama i vesla nazad na svjetionik gdje ga čekaju žena i dijete. Gdje će oni kupovati pelene i slične stvari ako ne preko nas?” kaže Tana.

"Bili smo zatvoreni u unajmljenoj kući i radili"

Svatko tko je uspio “preko noći”, zna da ta noć traje pet ili 10 godina i da se puno radi, a malo spava. Tako je bilo i u ovom slučaju. Tana i Viktor unajmili su jednu kuću na Šalati u Zagrebu koju su uspjeli prilično povoljno dobiti te su u njoj radili i živjeli.

“Od 2013. do 2017. smo imali unajmljenu jednu kuću na Šalati u kojoj smo i živjeli i radili i garaža je bila priručno skladište. Shvatili smo da u ovoj fazi života praktički smo od 0 do 24 sata u poslu. Nismo primali investicije, sami smo sve financirali od početka i što smo zaradili, uložili smo nazad u firmu. Morali smo se odreći puno stvari. Znao sam biti u nekim svojim fazama da sam htio negdje na putovanje, skijanje, no sve smo to stavili na stranu, bili smo zatvoreni u toj unajmljenoj kući i radili. Mislim da nam je taj mindset koji smo si složili omogućio da uspijemo napraviti to do čega smo sada došli”, kaže Viktor.