Kako se prave trapovi - čuvaju voće, povrće i meso do proljeća?

U vrijeme kada nisu postojali rashladni uređaji, hladnjaci i zamrzivači, seljaci se se dosjetili kako duboko u zimu, pa i do proljeća, sačuvati povrće i voće, manje sirovo, a duže suho meso. Najjednostavniji način je bio da se iskopaju trapovi, duboko u zemlji i u njih ostavi ono što mrazevi ne mogu uništiti.

Trap su, sinovi vlasnika kuće, ako ih je imao, kopali na posebno odabranom mjestu u dvorištu blizu kuće kako bi se, ono što se u njega skladištilo, lakše donijelo do prostorija u kojima su ukućani boravili.

Kako se pravi trap?
Ovaj dio dvorišta morao je biti "ocjedit", da se ne pojavljuje voda u kišnom periodu ili vremenu kad se otapaju veliki snijegovi, često i u "rustu", zemljišta bogatom kamenjem koji se pri kopanju osipa i kruni. Milenko Šimšić iz višegradskog sela Žlijeb, smještenog ispod stjenovitog masiva planine Dikave u susjednoj BiH, priča da su trapovi nekada bili na nekom malom brežuljku.

Modernizirana skladišta
Svako vrijeme nosi svoj napredak. Tako su se i trapovi godinama modernizirali. U selu Žlijebu domaćini su kasnije trapove pravili ispod salaša, ambara, sušara za meso tako što ispod njih iskopaju rupu, oblože je kamenom ili izbetoniraju.

U jedan takav moj rođak je mogao uskladištiti i dvije tone krumpira što je za to vrijeme bilo pravo čudo", govori ovaj domaćin koji i dalje čuva svoj krumpir u trapu ispod ambara.

Njegova kuća je jedina "živa" u ovom selu. Ostale su same, domaćini pomrli, a djeca odselila u gradove. Padaju stare ograde, zarastaju njive, raslinje niče po livadama. A stari dobri trapovi se obrušavaju u dvorištima napuštenih seoskih kuća i pitanje je vremena kad će se samo spominjati da su tu nekad bili.