Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Svi 2016

Kako sići s gospodarskog vlaka smrti i vratiti se rastu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Simon Johnson  

Kako sići s gospodarskog vlaka smrti i vratiti se rastu

Treba izbjeći pretjeranu potrošnju potaknutu dugovima, kao što je to bio slučaj u SAD-u prije 2008., pretjerana ulaganja, kao u Kini i pretjerane ekspanzije javne potrošnje, što je još uvijek problem u dijelovima Europe.

Tijekom prethodno održanih proljetnih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke prevladavalo je sumorno raspoloženje. Najnovija prognoza Međunarodnog monetarnog fonda vezana uz globalni rast ponovno je revidirana i bilježi silazni trend – što nagovještava da će godišnja stopa rasta na globalnoj razini jedva premašiti 3% ove godine te ponovno u 2017.
Ostvare li se te prognoze, svjedočit ćemo očajnim rezultatima. Prethodno 2007., globalni rast (koristeći metodologiju Međunarodnog monetarnog fonda) kretao se u rasponu od 4,5 do 5%, temeljem pouzdanog poboljšanja produktivnosti u industrijskim zemljama i naglog porasta životnog standarda na velikim tržištima u nastajanju poput Kine, Brazila i Rusije.
Sjedinjene Američke Države trenutno su suočene s neizvjesnošću predsjedničkih izbora, slabiji dijelovi eurozone i dalje se suočavaju s poteškoćama, dok Japan posrće na rubu potpune gospodarske kontrakcije. Brazil se nalazi usred političke krize, Kina je suočena s posljedicama dugotrajne fiskalne ekspanzije i eksplozivnog rasta u sustavu sivog bankarstva, dok niže cijene robe široke potrošnje narušavaju gospodarsku izvedbu na brojnim drugim tržištima u nastajanju. Nadalje, Britanci bi u lipnju mogli glasati za napuštanje Europske unije.
Povjerenje utječe na gospodarsku aktivnost: vjeruju li potrošači da je moguće da će njihovi prihodi rasti (ili čak da će sigurnost prihoda biti zajamčena) te vjeruju li tvrtke da će budući rast biti u dostatnoj mjeri poletan kako bi im opravdao trenutna ulaganja? Današnje raspoloženje na makrorazini je zajednički pesimizam.

Usponi i padovi u potražnji

Međutim, nije vjerojatno da će srednjoročni scenarij biti globalna stagnacija. Nastavlja se s izumljivanjem novih tehnologija, dok milijarde ljudi teže poboljšanju vlastitog životnog standarda kroz obrazovanje i naporan rad. Vodeća industrijska gospodarstva, poput Kine, pokazala su izvarednu otpornost uslijed velikih negativnih šokova u financijskom sektoru tijekom prošlog desetljeća.
Nezaposlenost u Sjedinjenim Američkim Državama pala je na 5%, dok se i dijelovi Europe dobro drže. Najvažnija poanta vezano uz ciklus cijena robe široke potrošnje jest da se doista radi o ciklusu: postoje usponi i padovi u potražnji za robom široke potrošnje, dok se ponuda mijenja isključivo polaganim tempom. Trebali bismo očekivati volatilnost cijena robe široke potrošnje – kao i cijena nafte.
Najveće pitanje jest možemo li sići s gospodarskog vlaka smrti i vratiti se robustnom globalnom rastu bez pretjerane potrošnje potaknute dugovima (kao što je to bio slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama prethodno 2008.), pretjeranih ulaganja (kao u Kini) i pretjerane ekspanzije javne potrošnje (što još uvijek predstavlja problem u nekim dijelovima Europe). Zaduženost može osigurati sredstva za produktivna ulaganja i poboljšanje ljudskog kapitala. No, zašto nam se ona uvijek pretjerano dopadne? Ta njena dopadljivost djelomično proizlazi iz poreznih sustava koji u nekim zemljama dozvoljavaju izdatke za kamate potrošačima (primjerice, u slučaju hipotekarnih zajmova u Sjedinjenim Američkim Državama) koji se mogu odbiti od oporezivog dohotka. Izdatak za kamate obično je također odbitna stavka tvrtkama.
No, najveća privlačnost duga je u činjenici da je on zapravo vrlo jednostavan ugovor: ili platite dogovoreni iznos ili ne. Kad se stvari odvijaju povoljno, visoko zaduženo poduzeće – tvrtka ili vaša kuća – naposljetku donijet će veliki povrat od uloženog vlastitog kapitala. Međutim, taj povrat nije prilagođen za rizik, što znači da u trenutku nenadanog gospodarskog pada dolazi do velikog gubitka – što su američki vlasnici nekretnina iskusili 2008., korejski konglomerati 1997., dok su vlade tržišta u nastajanju opetovano suočene s tim problemom.

Kriza koči reformu

Kreatori politika naravno znaju da prekomjerno zaduživanje dovodi do krhkosti financijskog sektora te su nastojanja usmjerena provođenju reformi tijekom prethodnog desetljeća imala za cilj smanjenje financijske poluge. Međutim, teško je provesti financijsku reformu za vrijeme gospodarske krize dok je glavni cilj oživljavanje rasta. Službene namjere često ne prelaze u djelo; uvijek iznova političkim je vođama lakše održavanje postojećeg sustava pravila, poticaja i jamstava. Budući da velike financijske tvrtke dobro izlaze na kraj s visokim stupnjem financijske poluge, one nastavljaju s izdvajanjem izdašnih sredstava za lobiranje u cilju opiranja nastojanjima da se osigura njihova bolja kapitalizacija (s većom količinom dioničkog kapitala u usporedbi s ukupnom bilancom stanja).
Doista, najveće banke u Sjedinjenim Američkim Državama – ali također u većini ostalih zemalja- danas su još veće nego što su bile prethodno 2008. Sva iskrena izvješća naznačuju da se njihovi unutarnji poticaji nisu značajno izmijenili, dok nije vjerojatno da će se ograničenja njihovih aktivnosti pokazati učinkovitim uslijed oporavka i rasta na globalnoj razini. U Sjedinjenim Američkim Državama, dužnosnici se nadaju da će najveće financijske tvrtke naposljetku biti primorane djelovati sukladno odredbi paketa financijskih reformi donesenog 2010. poznatog kao zakon Dodd-Frank, prema kojem su obvezni sastaviti pouzdane planove u slučaju prestanka poslovanja. Međutim, većina velikih banaka opetovano je propustila iznijeti plauzibilne planove s objašnjenjem kako njihov stečaj ne mora implicirati pomoć vlade i uopće neće naštetiti cjelokupnom svjetskom gospodarstvu, a niti jedna nije bila suočena sa značajnim posljedicama zbog nesukladnosti sa zakonom.

Popustljivi političari

Rast će ponovno biti uspostavljen. Poduzetnici će pokrenuti nove tvrtke i financirati svoje rizike dokapitalizacijom omogućenom kroz fondove rizičnog kapitala. Etablirane nefinancijske tvrtke spoznale su na teži način da moraju biti oprezne s financijskom polugom te da moraju imati izdašne gotovinske pričuve.
Upravo velike banke i nadalje preferiraju visoki stupanj financijske poluge, dok im prevelik broj kreatora politika popušta. Svidjelo se to vama ili ne, to znači da nam se sprema još jedan krug vožnje vlakom smrti globalnog gospodarstva koja ima za posljedice mučninu u želucu.

© Project Syndicate, 2016.


Komentari članka

Vezani članci

Iz gradića od 24.000 stanovnika do zvijezde europskih burzi: Ova tvrtka ostvarila je nevjerojatan rast od 459 posto

22.07.2026.

Godinama se austrijsko tržište kapitala povezivalo ponajprije s bankama i energetskim kompanijama. Međutim, ove je godine Bečka burza postala jedno od najuspješnijih tržišta dionica u europodručju, a najveće zasluge za to ne pripadaju financijskom sektoru

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako američka tehnološka elita otkupljuje klubove i stadione

15.07.2026.

Kada je pred neki dan zaklada pokojnog Paula Allena prodala Seattle Seahawkse obitelji Khosla za 9,612 milijardi dolara, aktualni prvaci NFL-a nisu samo promijenili vlasnika, nego su po cijeni jedne jedine američke franšize "preskočili" Real Madrid, klub

Nagrade najboljim obrtnicima; U pet godina otvoreno oko 48.000 novih obrta

07.07.2026.

Hrvatsko obrtništvo, sa 142 tisuća obrta u kojima je zaposleno gotovo 256 tisuća ljudi, snažnije je i glasnije nego ikad, rečeno je u ponedjeljak na Danu Hrvatske obrtničke komore (HOK), obilježenog svečanom akademijom na kojoj su dodijeljena priznanja na

Od Rimca do Thompsona: neobična godina za velike

30.06.2026.

Ove godine na prestižnu ljestvicu ušlo je 96 novih kompanija, najviše od pandemije, uz značajne promjene u strukturi

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk