Koje će investicije pokrenuti rast?

Od kuda će se osigurati investicije koje će pokrenuti rast hrvatskog gospodarstva? Belošević Matić i Nadan Vidošević smatraju da je ovo ključno pitanje na koje će politika morati dati odgovor kako bi pronašla izlaz iz krize. U uvjetima niske domaće potražnje nastavljaju se negativne tendencije kretanja u industriji, trgovini, građevinarstvu, prometu, koje su odraz kretanja potrošnje kućanstava i smanjivanja investicijske aktivnosti. Zbog toga se zaoštrava stanje na tržištu rada, pa to, uz pad raspoloživog dohotka stanovništva, utječe na povećani pesimizam potrošača što rezultira smanjenjem potrošnje.

Primjetan je pad investicijske aktivnosti, a glavno pitanje koje se nameće je koje će to investicije pokrenuti rast. Hrvatsko gospodarstvo suočeno je s visokom nelikvidnošću koja doseže 30 milijardi kuna, što je najviša razina u posljednjih 20 godina. Pod utjecajem laganog porasta inozemne potražnje u posljednjih par mjeseci negativne tendencije kretanja u realnom sektoru gospodarstva su ublažene, ali se ne može još govoriti o oporavku, već samo o usporavanju nepovoljnih tendencija. Pozitivni pokazatelji samo su privremeni, a bez temeljitih strukturnih promjena i u budućnosti će rast gospodarstva biti temeljen na uvozu i zaduživanju, tvrdi Belošević Matić.

Zbog globalne financijske i ekonomske krize takva negativna kretanja u hrvatskom gospodarstvu bila su sukladna onima u većini članica EU. Belošević Matić ukazuje na činjenicu da od početka ove godine počinju razlike u kretanjima u odnosu na mnoge zemlje EU koje bilježe oporavak svojih gospodarstava, neke već drugo tromjesjećje uzastopce, dok je u Hrvatskoj u prvom tromjesječju ostvaren pad gospodarske aktivnosti od 2,5 posto. Ona vidi uzroke aktualnog stanja hrvatskog gospodarstva u dvije stvari. S jedne strane je to globalna kriza koja je poremetila tokove novca i smanjila agregatnu potražnju, a s druge strane to su nedovršene društvene reforme, odnosno restruktiriranje proizvodnog sektora.

Druge članice EU i SAD su iz krize izašle ponajviše zbog intervencionističkih mjera. One su povećanjima deficita proračuna našli izlaz iz krize, da bi nakon toga smanjili deficit, dok mi nismo uspjeli nijedno ni drugo, izjavila je Belošević Matić. Primjetne su dvije velike promjene u svijetu, odnosno da on postaje bipolaran sa sve većim utjecajem zemalja BRIC-a u odnosu na SAD, te ponovno jačanje uloge države i oživljavanje određenih protekcionističkih mjera zaštite nacionalnih interesa. S druge strane mi smo prihvatili neoliberalnu politiku bez strategije i vizije razvoja države koja sada pokazuje sve svoje nedostatke.

Predsjednik HGK Nadan Vidošević je komentirajući izlaganje ustvrdio da HGK već dugi niz godina upozorava na razvoj događaja do kojih je došlo te da nije moguće izaći iz ove situacije bez vlastitog inovativnog modela oporavka. Pozivam hrvatsku politiku da sjedne za isti stol i udruži snage kako bi se našao realan način oporavka hrvatskog gospodarstva. Nitko nas sam ne može izvući iz krize, smatra Vidošević. Ukazao je na duboke strukturne probleme našeg gospodarstva. Naglašava da je u višedesetljetnom procesu deindistrijalizacije Hrvatske nestao koncept razvoja industrijske inteligencije, izgubljene su radne navike te kult stvaranja. Obrazovanost je loša. Manje od 2 posto stanovništva ima tehničku naobrazbu. On tvrdi da već 30 godina nismo napravili nijednu industriju, a jedina koja funkcionira je Petrokemija, koja je stvorena prije četrdeset godina.

Za zaokret od ovog stanja potreban je novi kapital. Privatizacijski prihodi ne mogu biti okosnica za stvaranja rezervnog kapitala za razvoj, a nova zaduženja su vrlo skupa. Samo za plaćanje kamata na zaduženja trebao bi nam rast od 7 posto, a predviđen je 2-2,5 posto, upozorava Vidošević te poziva na veću ulogu države u uređenju društva i oživljavanju gospodarstva. – Ključno pitanje koje je pred nama je kako u situaciji postupne stabilizacije javnih financija otvoriti prostor za nove investicije.