Koje profesije se najviše cijene u Hrvatskoj?

GfK je proveo istraživanje među hrvatskim građanima o tome što misle o pojedinim profesijama u našem društvu. Istraživanje je provedeno u studenom, na uzorku od 1.000 građana starijih od 15 godina, putem osobnih anketa u kućanstvima.

Prema istraživanju, od ukupno 11 promatranih profesija, izrazito su cijenjene odnosno na prvih 5 mjesta se nalaze: liječnici (57 posto), pravnici, odvjetnici i suci (55 posto), programeri i IT stručnjaci (46 posto), arhitekti (45 posto) i inženjeri (42 posto). Procjene profesija prema ekonomskom statusu koji se veže uz njih pokazuju na drugačiji način rangiranja na prvih 5 mjesta: političari (88 posto), pravnici (78 posto), liječnici (57 posto), arhitekti (52 posto) i programeri (50 posto).

Političari u sredini

Liječnici se više cijene u Dalmaciji (66 posto) i posebno od strane osoba s niskim osobnim prihodima - 70 posto. Pravnike posebno cijene u Istri s Primorjem (61 posto), mladi od 15 do 24 godine – 62 posto kao i osobe koje se razvrstavaju u višu srednju i višu klasu – preko 75 posto. Programere nešto više od prosjeka cijene u Dalmaciji, mladi od 15 do 24 godine i osobe visokog obrazovnog statusa – oko 55 posto. Arhitekti su više cijenjeni kod mladih od 15 do 24 godine – preko 60 posto, kod srednje klase – 56 posto te i u Zagrebu i Dalmaciji – oko 53 posto. Inženjeri su nešto više cijenjeni kod mladih od 15 do 24 godine – preko 50 posto, te u Sjevernoj Hrvatskoj – 44 posto.

Prema cijenjenosti profesija, političari su negdje u sredini, pokazuje istraživanje. Njih nešto više od prosjeka cijene predstavnici krajnje suprotnih klasa - niža i srednja - te viša i visoka klasa, kao i građani u Istri i Primorju – preko 50 posto. Ekonomisti su na dosta niskoj cijeni, a nešto više od prosjeka ih navode mladi od 15 do 24 godine – 38 posto te u Zagrebu i Sjevernoj Hrvatskoj – 33 posto. Profesori su u donjem dijelu ljestvice, a nešto više ih cijene u Dalmaciji – 24 posto i Sjevernoj Hrvatskoj – 22 posto, srednja stručna sprema – 24 posto, osobe starije od 65 godina – 23 posto te u naseljima do 2 tisuće stanovnika – 30 posto.

Trgovci i poljoprivrednici najmanje cijenjeni

Novinari, slično kao i profesori, manje su priznate tj. cijenjene profesije u našem društvu. Nešto ih više cijene osobe u najmlađoj (15 do 24 godine) – i najstarijoj dobnoj skupini (preko 65 g.) – po 23 posto te oni u u Istri s Primorjem – 24 posto, ali i niža klasa – 31 posto. Trgovci i poljoprivrednici najmanje su cijenjene profesije. Trgovce ipak nešto više cijene žene, niža klasa i građani Istre i Primorja (oko 15 posto). Građani Dalmacije nešto više cijene poljoprivrednike (10 posto). Prema mišljenju građana, političari imaju najbolji ekonomski status. Poljoprivrednici, trgovci, profesori i nastavnici te novinari niže su rangirani kako po cijenjenosti tako i po ekonomskom statusu profesija. Profesori i nastavnici nešto se bolje procjenjuju prema ekonomskom statusu u Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj (oko 80 posto), a znatno lošije u Zagrebu i okolici (55 posto). Ekonomski status novinara nešto se bolje procjenjuje u Dalmaciji (86 posto) i kod osoba više klase (100 posto).

Predodžba o vrlo visokoj korumpiranosti političara potvrđuje se i u ovom istraživanju, a slična je i u drugim zemljama. Slijedi pravnička struka i liječnici. Ekonomisti se procjenjuju korumpiranijim u Zagrebu (18 posto), novinari u Dalmaciji (33 posto), političari u Istri (87 posto), a liječnici u Dalmaciji (58 posto).