Koliko će se rat u Ukrajini odraziti na gospodarstvo RH?

Nakon objave da je Rusija napala Ukrajinu, cijena nafte na londonskom tržištu probila se prvi put od 2014. godine na razinu iznad 100 dolara po barelu, jer se trgovci boje da će kriza dodatno poremetiti opskrbu na tržištima. Burzovna cijena plina u Europi u četvrtak ujutro porasla je za 35 posto i premašila 1.400 dolara za 1.000 kubičnih metara, pokazuju podaci londonske burze ICE.

Zbog napada na Ukrajinu oštro su pale i cijene dionica svjetskim i europskim burzama, a što se prelio i na Zagrebačku burzu - indeks CROBEX i uži indeks CROBEX10 u četvrtak su potonuli 6,5 posto, čime su zabilježili najveće gubitke u jednom danu od ožujka 2020. godine.

Kako će se ukrajinsko-ruska kriza odraziti na hrvatsko gospodarstvo?

Prema posljednjim podacima DZS-a, robna razmjena između Hrvatske i Rusije do kraja studenoga prošle godine iznosila je 742 milijuna dolara.

Izvoz u Rusiju nije velik, ali sankcije će svakako osjetiti domaći veliki izvoznici i sektor turizma. Za Podravku ( Belupo), Atlantic Grupu, Končar, AdriaWinch, Proklima i neke druge tvrtke rusko tržište jako je važno. Iznimno je važno i za solinskog proizvođača autodijelova AD Plastik koji u Rusiji ima dvije tvornice, a udio prihoda s tog tržišta veći je od 25 posto.

"Situacija u Rusiji trenutno se ne odražava direktno na naše poslovanje na tom tržištu, ali aktivno pratimo razvoj situacije. Naravno, politička situacija negativno utječe na kretanje tečaja, odnosno slabljenje rublje, što posljedično može utjecati i na naše rezultate. U strategiji rasta i razvoja naše kompanije rusko je tržište jako važno što potvrđuju i naši novougovoreni poslovi na tom tržištu u posljednje dvije godine. U ukupnim prihodima grupacije, prihodi s ruskog tržišta imaju udio viši od 25 posto. Olakotna je okolnost u ovoj situaciji to što naše tvornice u Rusiji proizvode isključivo za rusko tržište i time je smanjen utjecaj potencijalnih sankcija na naše poslovanje", kaže Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik Grupe.

Glavni izvršni direktor Jadran Galenskog Laboratorija (JGL) Mislav Vučić izjavio je za HINA-u da je tvrtka dobro pripremljena za suočavanje sa situacijom u Ukrajini te da će poslovno upravljati krizom u najboljem interesu zaposlenika i kompanije.

"JGL je već doživio sličnu situaciju 2014. i 2015. na tom tržištu, no danas smo mnogo pripremljeniji i poslovno otporniji nego što smo tada bili. Stoga ćemo poslovno upravljati ovom krizom u najboljem interesu zaposlenika i kompanije", rekao je Vučić.

Prijašnje sankcije zaustavile dublju suradnju
Najveći iznos ostvaren robnom razmjenom zabilježen je 2008. godine − 3,4 milijarde dolara, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. No, pojašnjavaju, ovdje je riječ uglavnom bilo o velikim iznosima uvoza energenata iz Rusije, a naš izvoz tih je godina iznosio od 200 do 400 milijuna dolara.

Nakon što je Rusija odgovorila kontrasankcijama Europskoj uniji, koje su obuhvaćale zabranu izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Rusiju, to se negativno reflektiralo na niz europskih zemalja koje su ovdje ostvarivale velike izvozne vrijednosti. Tako je u prvom razdoblju EU gubio oko 3,2 milijarde dolara mjesečno. Rusija je također pretrpjela gubitke, tako da nitko nije dobitnik, kažu u HGK.

Suzana Knežević, voditeljica Odjela za internacionalizaciju u Sektoru za međunarodne poslove HGK, kaže da ćemo tek vidjeti koje sankcije će se nametnuti Rusiji.

"Sankcije ne obuhvaćaju sve sektore gospodarstva, tako da se u mnogim područjima nastavila suradnja. Mnoge europske tvrtke otvorile su proizvodnju u Rusiji iskoristivši povoljne financijske potpore Rusije za program supstitucije uvoza lokalizacijom proizvodnje. Naredno razdoblje pokazat će u kojem smjeru će se još širiti sankcije, hoće li ostati na ovome i tad će poduzetnici moći lakše donositi odluke o budućem poslovanju, nastavku suradnje, lokalizaciji proizvodnje ili povlačenju, sve je otvoreno", kaže Knežević.

Osim tvrtki koje izvoze na zahtjevno rusko tržište, sankcije Rusiji mogao bi osjetiti i turistički sektor, posebno turističke tvrtke u Istri kamo najviše dolaze Rusi, koji troše znatno više od drugih turista koji dolaze u Hrvatsku.

Kako povezanost s ruskim tržištem nije velika, ako dođe do prekida opskrbe plinom iz Rusije, utjecaj potencijalnih sankcija prema Rusiji više bi se odrazio na cijenama energenata, a potrese na tržištu, koje je već uzdrmano zbog pandemije, najviše bi osjetili veliki potrošači poput kutinske Petrokemije. No Hrvatska je u odnosu na druge zemlje u boljem položaju kad je riječ o opskrbi energentima zahvaljujući LNG terminalu i JANAF-u.

100 hrvatskih tvrtki izvozi u Ukrajinu
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Ukrajine od početka godine do kraja studenoga 2021. iznosila je 103,4 milijuna američkih dolara, što je 7,4 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine, pokazuju podaci DZS-a.

Hrvatska je u istom razdoblju ostvarila izvoz u vrijednosti od 57,7 milijuna dolara, što je pad od 3,5 posto, dok je uvoz porastao 25,2 posto, na 45,8 milijuna dolara.

Najnoviji podaci hrvatske carine, koje prenosi HGK, pokazuju da je u prošloj godini u Ukrajinu izvozilo 100 hrvatskih tvrtki, a najviše je bio zastupljen izvoz lijekova i farmaceutskih proizvoda.

Šest hrvatskih tvrtki u Ukrajini ima otvorena predstavništva, a među njima su JGL, Podravka (Belupo) i Span.