Konkurentni izvoznici postat će još konkurentniji na tržištu EU

Konkurentni hrvatski izvoznici postat će na daleko većem europskom tržištu još konkurentniji, no onima koji se nisu prilagodili, uvozna konkurencija uzet će dio tržišta, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Ističe da otvaranje velikog europskog tržišta predstavlja za hrvatske tvrtke veliku priliku, ali nosi i opasnosti. „Može se reći da će konkurentni izvoznici na daleko većem tržištu postati još konkurentniji. No, onima koji se dosad nisu prilagodili, uvozna konkurencija uzet će dio tržišta te ih prisiliti na značajno restrukturiranje. Potonji će se u početku suočiti s brojnim izazovima, ali nakon prilagodbe, mogli bi postati žilaviji u ekonomskom smislu“, kaže Stojić. U prvi mah značajnu konsolidaciju očekuje u trgovini i logistici, na tragu čega je i preuzimanje Mercatora od strane Agrokora. „Ono sugerira kako bi tvrtke s regionalnim, odnosno izvoznim aspiracijama, trebale poraditi na konkurentnosti te poslovnom modelu, što indirektno pomaže uspješnim regionalnim kompanijama povećati tržišni doseg te povećava regionalnu trgovinsku razmjenu. I dok EU daje ‘predloške’ za makroekonomsku konkurentnost, potrebno je više dinamike u korporativnom restrukturiranju kako bi se pozitivne promjene osjetile ‘na terenu’“, objašnjava Stojić. Kao i mnogi drugi, i Stojić smatra da je najveći problem domaćeg gospodarstva nedovoljna konkurentnost. „Zbog zastoja u unutarnjoj devalvaciji, odnosno smanjenju preskupog odnosa bruto-neto plaća, racionalizaciji velikodušnih kolektivnih ugovora u javnom sektoru, te usklađenja cijena energenata s EU normama, pritisci na konkurentnost se nastavljaju. Na izvoz će nepovoljno djelovati i gubitak povlaštenog statusa na tržištima CEFTA-e, odnosno preseljenje proizvodnje kako bi se zadržale pozicije u regiji“, kaže Stojić. Procjenjuje da bi zbog smanjenja povlastica na tržištu CEFTA-e, nakon ulaska u EU, gubitak hrvatskog gospodarstva mogao iznositi oko 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda.

Kako ne zadovoljava dio kriterija iz Maastrichta, Hrvatska bi se mogla naći u tzv. proceduri prekomjernog deficita (EDP). „Unatoč negativnim implikacijama po fiskalni, pa i institucionalni imidž zemlje, za očekivati je da EDP, baš kao u slučaju brojnih članica EU, doprinese ubrzanju napora u fiskalnoj konsolidaciji temeljenoj na strukturnim reformama“, kaže Stojić. Smatra da je EDP, po prirodi, stroži mehanizam od aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). „Jer, stupanj poštivanja preporuka Europske komisije odražava se na buduće ekonomske odluke koje su pravno obvezujuće. Pritom do jačanja domaćih institucija, kvalitetnih ekonomskih politika te napokon realne konvergencije ne dolazi po automatizmu, ono zahtijeva samoinicijativno provođenje strukturnih reformi, političku hrabrost te poticajno okruženje. Ovo je posebno važno zbog toga što su ostale slabašne europske ekonomije prisiljene brže povući reformske poteze s ciljem jačanja konkurentnosti te stabilizacije javnih financija“, objašnjava Stojić. Ulazak u EU za mnoge je zemlje, u prijašnjim valovima proširenja Unije, značio i pad cijena zaduživanja te privlačenje novih investicija. „No, s obzirom da je mantra ‘EU-konvergencije’, koja bi pomogla u privlačenju kapitala po ulasku u EU, izgubila privlačnost, kretanje kamatnih stopa bit će prije određeno rizikom zemlje te politikom vodećih središnjih banaka u svijetu“, kaže Stojić. Dosad su središnje banke, na čelu s američkim Fedom, vodile vrlo popustljivu monetarnu politiku, a neke su praktično tiskale svježi jeftin novac kako bi potaknule rast gospodarstva. To je mnogim državama omogućilo zaduživanje na međunarodnim financijskim tržištima po nižim cijenama nego prije. No, američka središnja banka najavila je smanjenje poticajnih monetarnih mjera, što bi moglo dovesti do rasta cijene zaduživanja i malih država, poput Hrvatske.

„Članstvo u EU ne može u velikoj mjeri zaštititi Hrvatsku od potencijalne promjene rizika uslijed Fedove normalizacije monetarnih poticaja, te posljedični rast za investicije relevantnih dugoročnih kamatnih stopa. I to hrvatskih vjerojatno disproporcionalno snažnije, kako tržišta pojačano diskriminiraju fiskalno te strukturno ranjivije izdavatelje“, zaključuje Hrvoje Stojić.