Kraj diskriminacije na online tržištu: Hrvati više neće biti kupci drugog reda

Građani novijih članica Europske unije, pa tako i Hrvati koji favoriziraju online kupnju, često se žale kako su žrtva tzv. geoblockinga, odnosno diskriminacije prema mjestu prebivališta. Najčešće se, naime, događa da im web trgovina odbija nešto prodati ili dostaviti, a u pojedinim slučajevima ih automatski prebacuje na lokalnu stranicu s drugim proizvodima i cijenama. Uz to, ponekad im se čak naplati i po višoj cijeni nego kupcima iz nekih drugih članica EU-a.

Ovakva bi se situacija konačno morala promijeniti jer je Europska komisija jučer predložila paket mjera, odnosno trodijelni plan za povećanje e-trgovine koji bi se trebao ostvariti upravo borbom protiv geografskog blokiranja, cjenovno pristupačnijom i učinkovitijom prekograničnom dostavom paketa te promicanjem povjerenja potrošača boljom zaštitom.

Najbolja ponuda

- Vrlo često građani nemaju pravo pristupa najboljim ponudama pri kupnji na internetu ili odustanu od prekogranične kupnje zbog previsoke cijene dostave ili zato što nisu sigurni kako ostvariti svoja prava u slučaju nepravilnosti - kazao je Andrus Ansip, potpredsjednik EK-a, nadležan za jedinstveno digitalno tržište.

U paketu o e-trgovini našao se tako zakonodavni prijedlog Komisije kojim se sprečava diskriminacija na online tržištu, bilo u pogledu cijena, uvjeta prodaje ili plaćanja.

- Kad potrošač uđe u trgovinu u drugoj državi EU-a, vlasnik neće od njega tražiti osobnu iskaznicu kako bi mu prodao proizvod ili prilagodio cijenu i uvjete. No u svijetu interneta, kupce se vrlo često blokira u pristupanju ponudama u drugim zemljama, na primjer, preusmjeravanjem na web-mjesto u njihovoj zemlji ili zahtjevima da se plaćanje vrši debitnim ili kreditnim karticama određene države. Takva diskriminacija nije prihvatljiva na jedinstvenom tržištu - stoji u objašnjenju zakonodavnog prijedloga koji ide u cilju sprečavanja geografskog blokiranja.

Novim pravilima za e-trgovinu planirana je i i učinkovitija prekogranična dostava paketa kako bi potrošači i trgovci ostvarili korist od pristupačne isporuke i praktičnih mogućnosti vraćanja, čak i u slučaju rubnih regija. Naime, cijene koje poštanski operateri naplaćuju za dostavu malog paketa u drugu državu članicu često su i pet puta više od domaćih cijena, a pritom nije jasna veza sa stvarnim troškovima.

Uvođenjem veće transparentnosti cijena na temelju Uredbe potiče se tržišno natjecanje. Europska komisija će, naime, objavljivati javno navedene cijene univerzalnih pružatelja usluga kako bi se povećalo uzajamno tržišno natjecanje i transparentnost tarifa.

Povjerenje u e-trgovinu

Kako bi se osiguralo povjerenje potrošača u e-trgovinu, Komisija traži da na svakoj internetskoj platformi koja se smatra "trgovcem" bude jasno navedeno da se pravila o nepoštenoj poslovnoj praksi ne odnose na pojedince koji prodaju robu, te da tražilice jasno razlikuju plaćene oglase od prirodnih rezultata pretraživanja.

Predloženom revizijom Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača, nacionalna tijela (u našem slučaju Europski potrošački centar Hrvatska op.a.) dobit će i veće ovlasti za bolju provedbu prava kupaca. Ta će tijela moći provjeravati provodi li se na web-mjestima geografsko blokiranje ili nude poslijeprodajne usluge kojima se krše pravila EU-a, primjerice, u pogledu prava na odustajanje...

Osim toga, ta će nacionalna tijela smjeti naložiti trenutačno zatvaranje onih web-mjesta kojima je svrha prijevara, te zahtijevati informacije od upravitelja domene i banaka radi otkrivanja identiteta odgovornog trgovca.

Borzan: Žali se svaki četvrti potrošač

Podsjetimo i kako se hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan već dugo zauzima za to da se problem neopravdane diskriminacije nekih zemalja na online tržištu uvrsti u Strategiju jedinstvenog tržišta EU-a.

- Čak 25 posto potrošača žali se da ne može kupovati online u drugoj državi... O tome govori i činjenica da prekogranična online kupovina čini tek 14 posto ukupne internetske kupovine. Potrošačke udruge procjenjuju da je dostava u manje države članice dvaput skuplja nego u veće...

S druge strane, ovo tržište ima veliki potencijal koji bi koristio i hrvatskim trgovcima i potrošačima. Procjena je da bi povećanje online trgovine sa sadašnjih pet posto na 15 posto značilo siguran rast BDP-a na razini Unije za 1,7 posto - objašnjava Borzan.