Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Ožu 2012

Kraj Donjeg Miholjca niče bioelektrana na organski plin

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Ljubičić,VLM  

Kraj Donjeg Miholjca niče bioelektrana na organski plin

Joint venture" slatinske tvrtke Biopark i njemačkog EnviTeca uskoro će krenuti u realizaciju gradnje pogona za proizvodnju bioplina u industrijskoj zoni Janjevci u Donjem Miholjcu. U gradnju bioelektrane te dvije tvrtke te drugi investitori uložit će više od četiri milijuna eura po megavatu.

"Riječ je o bioplinskom postrojenju snage jednog megavata, a ako sve bude išlo prema planu, predvidjeli smo izgradnju još jednog megavata", za Poslovni dnevnik kaže Nino Vučković, direktor i suvlasnik Bioparka. Vučković otkriva kako Biopark upravo prijavljuje gradilište za izgradnju još jedne bioelektrane snage jednog megavata u Viljevu, selu nekoliko kilometara udaljenom od Donjeg Miholjca. Za razliku od Njemačke u kojoj, kaže Vučković, radi 7000 bioelektrana, u Hrvatskoj ih zasad ima tek tri. Pripremanje projekta ishođenjem svih dozvola i suglasnosti te ugovaranje proizvodnje sirovine traje od 2009. godine. "Bioplin od kojeg se proizvodi električna energija može se proizvoditi od raznih sirovina. Budući da je područje Donjeg Miholjca poljoprivredno, naša će bioelektrana proizvoditi struju pretežito od silaže, a u manjem dijelu od ostalih kofermenata", kaže Vučković. Naime, osim sirovine iz poljoprivrede, za proizvodnju bioplina može se još koristiti i otpad iz voćarstva i povrtlarstva, biogeni otpadi iz prehrambeno-prerađivačke, mesne i klaoničke industrije, otpadne vode te komunalni otpad. Proizvodeći silažu kao sirovinu za proizvodnju bioplina, poljoprivrednici će poboljšati kvalitetu svojih proizvoda, ističe Vučković. "Proda li nam poljoprivrednik tonu silaže, besplatno će dobiti visokokvalitetno organsko gnojivo koje ostane nakon procesa proizvodnje bioplina, odnosno struje. Organskim gnojivom poljoprivrednik znatno poboljšava kvalitetu i prinos proizvoda, bonitet i strukturu tla, a ujedno će uštedjeti jer nakon nekoliko godina neće više morati kupovati skupa mineralna, umjetna gnojiva", objašnjava Vučković. Mnoge osječko-baranjske proizvodne i prerađivačke tvrtke plaćaju zbrinjavanje otpada iz proizvodnje, što im na godišnjoj razini predstavlja znatan trošak.

Kako sirovina za proizvodnju bioplina može biti bilo koja supstancija koja može fermentirati, izgradnjom bioelektrane sve te tvrtke imat će znatno manji trošak zbrinjavanja otpada, ističe Vučković. "Termalna energija, odnosno toplina nusproizvod je proizvodnje bioplina. Uza sve ostale prednosti ne sumnjam da će izgradnja bioelektrane biti generator razvoja i magnet novih investicija u industrijskoj zoni u Donjem Miholjcu i Viljevu, a time i velika korist za cijelu zajednicu", zaključuje Vučković.


Komentari članka

Vezani članci

Inina investicija od 65 milijuna eura: Nova plinska bušotina na Jadranu

23.07.2026.

Ina je novim razradnim bušenjem na sjevernom Jadranu počela investicijski ciklus ukupno vrijedan oko 65 milijuna eura, koji obuhvaća izgradnju pet novih plinskih bušotina među kojima je i novopotvrđena s protokom od 160 tisuća kubičnih metara plina na dan

Hrvatski Shoutem dobio milijun dolara od NHL zvijezde i kreće u preuzimanje američkog konkurenta

22.07.2026.

Shoutem, hrvatsko-američka platforma za izradu mobilnih aplikacija, ulazi u novu fazu rasta. Nakon vlasničke transakcije, nove investicije i planiranog preuzimanja američkog konkurenta, tvrtka još snažnije okreće fokus prema SAD-u, ali razvoj proizvoda i

Proizvođači u velikim problemima: Inspekcije obilaze i zatvaraju bioplinska postrojenja

02.04.2025.

Bioplinska postrojenja ne mogu dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom jer se, zakonski, nalaze na poljoprivrednim površinama

Toyota ulaže u hrvatsku tvrtku Gideon

10.09.2024.

Japanska kompanija Toyota Industries Corporation (TICO), najveći svjetski proizvođač viličara, potpisala je s domaćom tvrtkom Gideon strateški investicijski sporazum za razvoj i proizvodnju novih automatiziranih rješenja, a sporazum se odnosi i na grupe p

Euro i Schengen nisu doveli do rasta investicija, lani smo zabilježili pad stranih ulaganja

15.02.2024.

Koliko su vrijedila strana ulaganja u 2023., bit će poznato u travnju. Zadnji dostupni podatak Hrvatske narodne banke (HNB) za tri tromjesečja prošle godine pokazuje da su izravna strana ulaganja dosegla 2,6 milijardi eura. Najviše iz Austrije, 705 miliju

Tag cloud

  1. 2923 članka imaju tag turizam
  2. 2747 članka imaju tag hrvatska
  3. 1537 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1331 članka imaju tag trgovina
  11. 1380 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 716 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 702 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 801 članka imaju tag maloprodaja
  23. 567 članka imaju tag poticaji
  24. 532 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 458 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 348 članka imaju tag hgk