Krediti će biti dostupniji i jeftiniji, plaće rasti, dio cijena mogao bi i pasti

Novotny: Nitko u Europi ne može voditi suverenu monetarnu politiku, odvojeno od eura
Nacionalno vijeće za uvođenje eura prošloga je tjedna bilo posvećeno i tome kako će se na hrvatske građane odraziti planirano uvođenje eura, te je iskazano uvjerenje kako će Hrvatska biti spremni za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. Premijer Andrej Plenković iznova je istaknuo kako je to naša obveza, ali ona kojom će i građani i gospodarstvo ostvariti niz prednosti - spomenuo je poticanje investicija i stranih ulaganja, nestajanje valutnog rizika i mjenjačkih troškova, manje kamatne stope, rast kreditnog rejtinga te lakši izvoz i dolazak turista iz europodručja.

Veća disciplina

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako tu zajednički nazivnik nije prihvaćanje eura kao valute jer smo to već davno učinili. "Euro jer već davno uveden u mnogim transakcijama, osobito u velikim, poput kupoprodaje automobila i stanova. Dakle, euro nije pitanje samo valute, odnosno novca i njegove uloge. Tri su glavne uloge novca - da iskazuje vrijednost, da se odvijaju transakcije u njemu i da se štednja denominira u nekom novcu. I euro je de facto kod nas već jednostavno prihvaćen isto kao i kuna, štoviše, u depozitima je više eura", kaže Novotny.

Puno važnijim drži ulazak u europodručje, tj. prihvaćanje njegova institucionalnog okvira. Kaže kako građanima to vjerojatno neće biti do kraja jasno i tek kasnije će se vidjeti da su u europodručju nakon grčke krize pravila ponašanja fiskalnih politika, pa i monetarnih, bitno drukčija nego izvan njega. Tu je dodaje, puno veća disciplina, i na taj način se izbjegava voluntarizam političara, da ne pretjeruju u zaduživanju ili se "igraju" tečajem. Taj institucionalni okvir se, kaže Novotny, pokazao važnim za one zemlje koje nisu disciplinirane, primjerice Grčku.

- Disciplina i stabilnost europodručja vrlo su važni jer euro čini 20 posto svih svjetskih transakcija i štednje (dolar je na 60 %), bez obzira na to što neki ekonomisti misle da bi se devalvacijom moglo nešto postići - ja mislim da je stabilnost puno važnija. Ulazak u europodručje znači ulazak u jednu od najbogatijih regija na svijetu, gdje se mogu koristiti razni instrumenti, "kišobrani" sigurnosti, i za investitore, i za građane. Manji su rizici unutar tog područja u odnosu na one izvan njega, a postoje i zaštitni mehanizmi u slučaju ekstremnih poremećaja radi pomoći zemljama u krizi. Dakle, kada je kriza, dobro je biti u EU-u, a posebno dobro u europodručju. I tu nema dvojbe - rekao nam je Novotny.

Dio hrvatskih građana sklon je vjerovati kako će dolaskom eura krenuti poskupljenja. Premijer je s tim u vezi spomenuo kako su se u zemljama koje su ranije uvele euro brutoplaće povećavale znatno više nego što su rasle cijene, primjerice, da su u Sloveniji brutoplaće narasle za 48 %, a cijene za 20 %. Novotny kaže da će u pogledu cijena, one maloprodajne, kao i cijene faktora proizvodnje, ostvariti približavanje - konvergenciju. "Bit će cijene vrlo slične kao u Austriji i Sloveniji, gdje postoji euro. To će biti jedna miniregija unutar europske monetarne unije", ističe Novotny.

Izravnavanje cijena

- Iskustva pokazuju da rasta cijena prilikom ulaska u eurozonu nije bilo, osim u onom valu kada su jako narasle cijene u Italiji i Sloveniji jer su prije ulaska u europodručje bile vrlo niske. A kod nas su cijene visoke, više nego u europodručju, trebat će to izravnavati i morat će prirodno doći do snižavanja, osim kod monopola, recimo komunalnih usluga. Ne očekujem bitne promjene, čak bih očekivao snižavanje cijena zbog te konvergencije. Krediti će biti dostupniji i zbog činjenice da će Hrvatska, kao članica eurozone, morati usuglašavati svoje fiskalne politike s cijelim područjem eura, pa će investitori više vjerovati takvoj zemlji. Taj institucionalni pritisak europodručja bit će snažan, time će se sniziti rizici i troškovi financiranja. Recimo, u Sloveniji su kamatne stope sada bitno niže nego kod nas, iako su kamatne stope općenito niske - kaže Novotny.

Prema njegovim riječima, krediti će sigurno biti bitno jeftiniji i dostupniji. Kaže da će cijena novca i kapitala biti slična onoj koju imaju slovenski građani. Apsolutno je to pozitivno za građane, dodaje, općenito će za njih biti povoljnije okolnosti. S tim što poduzetnici neće imati troškove konverzije, vrlo vjerojatno će i rasti plaće. Već rastu u nekim sektorima, primjerice vozači već imaju slične plaće u Hrvatskoj i Austriji. Iskustva iz Slovačke i baltičkih zemalja pokazuju da, kada se nakon određenog broja godina članstva ulazi u eurozonu, nema bitnog rasta cijena.

- Negativan učinak ne vidim osim iz nekog emocionalnog pogleda - gubljenja monetarnog suvereniteta, ako je on ikada postojao u Hrvatskoj. Uostalom, nitko u Europi danas ne može voditi suverenu monetarnu politiku, odvojeno od eura, to ne može ni Švicarska narodna banka - zaključuje Novotny.