Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Srp 2021

Krediti će biti dostupniji i jeftiniji, plaće rasti, dio cijena mogao bi i pasti

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor Bošnjak  

Krediti će biti dostupniji i jeftiniji, plaće rasti, dio cijena mogao bi i pasti

Novotny: Nitko u Europi ne može voditi suverenu monetarnu politiku, odvojeno od eura
Nacionalno vijeće za uvođenje eura prošloga je tjedna bilo posvećeno i tome kako će se na hrvatske građane odraziti planirano uvođenje eura, te je iskazano uvjerenje kako će Hrvatska biti spremni za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. Premijer Andrej Plenković iznova je istaknuo kako je to naša obveza, ali ona kojom će i građani i gospodarstvo ostvariti niz prednosti - spomenuo je poticanje investicija i stranih ulaganja, nestajanje valutnog rizika i mjenjačkih troškova, manje kamatne stope, rast kreditnog rejtinga te lakši izvoz i dolazak turista iz europodručja.

Veća disciplina

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako tu zajednički nazivnik nije prihvaćanje eura kao valute jer smo to već davno učinili. "Euro jer već davno uveden u mnogim transakcijama, osobito u velikim, poput kupoprodaje automobila i stanova. Dakle, euro nije pitanje samo valute, odnosno novca i njegove uloge. Tri su glavne uloge novca - da iskazuje vrijednost, da se odvijaju transakcije u njemu i da se štednja denominira u nekom novcu. I euro je de facto kod nas već jednostavno prihvaćen isto kao i kuna, štoviše, u depozitima je više eura", kaže Novotny.

Puno važnijim drži ulazak u europodručje, tj. prihvaćanje njegova institucionalnog okvira. Kaže kako građanima to vjerojatno neće biti do kraja jasno i tek kasnije će se vidjeti da su u europodručju nakon grčke krize pravila ponašanja fiskalnih politika, pa i monetarnih, bitno drukčija nego izvan njega. Tu je dodaje, puno veća disciplina, i na taj način se izbjegava voluntarizam političara, da ne pretjeruju u zaduživanju ili se "igraju" tečajem. Taj institucionalni okvir se, kaže Novotny, pokazao važnim za one zemlje koje nisu disciplinirane, primjerice Grčku.

- Disciplina i stabilnost europodručja vrlo su važni jer euro čini 20 posto svih svjetskih transakcija i štednje (dolar je na 60 %), bez obzira na to što neki ekonomisti misle da bi se devalvacijom moglo nešto postići - ja mislim da je stabilnost puno važnija. Ulazak u europodručje znači ulazak u jednu od najbogatijih regija na svijetu, gdje se mogu koristiti razni instrumenti, "kišobrani" sigurnosti, i za investitore, i za građane. Manji su rizici unutar tog područja u odnosu na one izvan njega, a postoje i zaštitni mehanizmi u slučaju ekstremnih poremećaja radi pomoći zemljama u krizi. Dakle, kada je kriza, dobro je biti u EU-u, a posebno dobro u europodručju. I tu nema dvojbe - rekao nam je Novotny.

Dio hrvatskih građana sklon je vjerovati kako će dolaskom eura krenuti poskupljenja. Premijer je s tim u vezi spomenuo kako su se u zemljama koje su ranije uvele euro brutoplaće povećavale znatno više nego što su rasle cijene, primjerice, da su u Sloveniji brutoplaće narasle za 48 %, a cijene za 20 %. Novotny kaže da će u pogledu cijena, one maloprodajne, kao i cijene faktora proizvodnje, ostvariti približavanje - konvergenciju. "Bit će cijene vrlo slične kao u Austriji i Sloveniji, gdje postoji euro. To će biti jedna miniregija unutar europske monetarne unije", ističe Novotny.

Izravnavanje cijena

- Iskustva pokazuju da rasta cijena prilikom ulaska u eurozonu nije bilo, osim u onom valu kada su jako narasle cijene u Italiji i Sloveniji jer su prije ulaska u europodručje bile vrlo niske. A kod nas su cijene visoke, više nego u europodručju, trebat će to izravnavati i morat će prirodno doći do snižavanja, osim kod monopola, recimo komunalnih usluga. Ne očekujem bitne promjene, čak bih očekivao snižavanje cijena zbog te konvergencije. Krediti će biti dostupniji i zbog činjenice da će Hrvatska, kao članica eurozone, morati usuglašavati svoje fiskalne politike s cijelim područjem eura, pa će investitori više vjerovati takvoj zemlji. Taj institucionalni pritisak europodručja bit će snažan, time će se sniziti rizici i troškovi financiranja. Recimo, u Sloveniji su kamatne stope sada bitno niže nego kod nas, iako su kamatne stope općenito niske - kaže Novotny.

Prema njegovim riječima, krediti će sigurno biti bitno jeftiniji i dostupniji. Kaže da će cijena novca i kapitala biti slična onoj koju imaju slovenski građani. Apsolutno je to pozitivno za građane, dodaje, općenito će za njih biti povoljnije okolnosti. S tim što poduzetnici neće imati troškove konverzije, vrlo vjerojatno će i rasti plaće. Već rastu u nekim sektorima, primjerice vozači već imaju slične plaće u Hrvatskoj i Austriji. Iskustva iz Slovačke i baltičkih zemalja pokazuju da, kada se nakon određenog broja godina članstva ulazi u eurozonu, nema bitnog rasta cijena.

- Negativan učinak ne vidim osim iz nekog emocionalnog pogleda - gubljenja monetarnog suvereniteta, ako je on ikada postojao u Hrvatskoj. Uostalom, nitko u Europi danas ne može voditi suverenu monetarnu politiku, odvojeno od eura, to ne može ni Švicarska narodna banka - zaključuje Novotny.


Komentari članka

Vezani članci

HNB utvrdio konačni prijedlog motiva za hrvatsku stranu eurokovanica

24.07.2021.

Izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro.

Izvoznici rasturaju! - U prvih pet mjeseci vrijednost izvoza dosegnula sedam milijardi eura

21.07.2021.

U odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine robni izvoz porastao je za 24,4 posto. No još je važniji podatak da je hrvatski izvoz također porastao i u odnosu na isto razdoblje 2019., i to za visokih 13,5 posto

Evo koliku su neto dobit ostvarili hrvatski poduzetnici u 2020.

21.07.2021.

U odnosu na 2019. godinu, poduzetnici su lani ostvarili 4,4 posto manju dobit razdoblja, uz povećanje gubitka razdoblja za 54,9 posto

Raste podrška euru, 50.000 Hrvata glasalo o izgledu kovanice

20.07.2021.

Građani su dobili priliku da se izjasne o pet motiva na kojima je šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik, dok se u javnosti najviše razgovaralo o šestom motivu s likom fizičara i izumitelja Nikole Tesle.

Kuna blago oslabila prema euru

14.07.2021.

Srednji tečaj eura, koji se primjenjuje od sutra, iznosi 7.491261 kunu, čime je srednji tečaj eura nakon dva tjedna opet na razini od 7.49 kuna.

Tag cloud

  1. 2229 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1215 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1074 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 913 članka imaju tag investicije
  12. 1044 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 641 članka imaju tag maloprodaja
  19. 440 članka imaju tag poticaji
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 401 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 437 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici