Kriza srezala kongrese

Kongresi traju tek dan-dva, simpoziji se pretvaraju u jednodnevna iscrpljujuća predavanja, konferencije i konvencije gotovo u pravilu imaju puno manje sudionika koji ostaju noćiti, pa “industrija sastanaka”, kako se često govori o poslovnim skupovima, seminarima i drugim službenim okupljanjima ljudi iste profesije, bilježi značajan pad prometa i zarade u cijeloj Europi, pa i u Hrvatskoj.

Sve u jedan dan
Na osnovi dosadašnjih rezultata, procjenjuje se da bi broj takvih turističkih putovanja u ovoj godini kod nas mogao biti i do 20 posto slabiji od lanjskoga, a zarada od poslovnih putovanja ima već registrirani pad od 10 posto, a boljitak se ne očekuje ni u jesenskom dijelu godine.

Kao posljedice recesije i “stezanja remena” u tvrtkama, manje se putuje, kraće zadržava na putu i puno manje troši na boravke izvan ureda. Ekonomska kriza i značajno smanjenje proračuna za takve rashode najviše pogađa hotele visoke kategorije u kojima je do kraja lipnja održano 2586 poslovnih skupova na kojima se uprihodilo 112,5 milijuna kuna, što je puno manje nego lani u isto vrijeme.

Prvi put nakon više desetaka godina (s izuzetkom ratnih) broj poslovnih skupova u hotelima čiji program podrazumijeva noćenje bio je manji od broja skupova bez noćenja. Jednodnevna poslovna druženja, konferencije ili sastanci postali su tako sve češća praksa, pa je u dosadašnjem dijelu godine bilo 1373 poslovna skupa bez noćenja, dok je onih u kojima se trebalo i prespavati u hotelu bio 170 manje, a u njima je ukupno sudjelovalo nešto više od 200 tisuća ljudi. Upravo zbog toga je i pad prihoda od takvih skupova u hotelima znatno manji, baš kao što radi toga i Udruga hrvatskih putničkih agencija bilježi dvoznamenkasti pad prodaje avio-karata za službena putovanja. -Generalno je tržište kongesnog turizma u padu.

Brojni organizatori različitih događanja koji se s novim poslovnim modelima nisu prilagodili situaciji na tržištu u velikim su problemima. Neki su već nestali s tržišta, i to prije ljeta, dok ostali bilježe pad sudionika i do 40 posto – komentira trenutačnu situaciju kongresnih okupljanja Tomislav Gavazzi, direktor Infoarena Grupe, koja se između ostalog bavi organizacijom financijskih skupova, konferencija i različitih skupova.

Pad prihoda od kotizacija i sponzora
Ako se, objašnjava, zadrži stari poslovni model koji ne podrazumijeva angažiranje cijele lokalne zajednice i ciljno biranje klijentele koja će doći na određeni skup, kao kod novih modela, organizatori kongresnog turizma bilježit će velik pad jer tvrtke režu troškova prvo na marketingu i edukaciji, pa će automatski pasti prihodi od sponzora i kotizacija za konferencije.

-Rast bilježe oni koji se prilagođavaju novim uvjetima poslovanja, inoviraju nove poslovne modele, te se prilagođavaju potrebama i mogućnostima tržišta. Nastat će još veći jaz između organizatora konferencija – onih koji će propasti i onih koji će još pojačati poziciju na tržištu jer će dobiti dio prihoda onih koji su propali.

Otkazana događanja
Konkretan odgovor o tome kakvo je stanje po pitanju organizacije i sudjelovanja na takvim skupovima, iako smo pitanja uputili na nekoliko adresa, dobili smo samo iz Adris grupe.

-Iako za cjelovitu ocjenu sezone treba završiti turističku godinu, s obzirom na to da se u MICE segmentu (skupovi, konvencije) značajniji kongresi ugovaraju preko godinu dana unaprijed, već sada je evidentno da su fizički pokazatelji poslovanja u tom segmentu u laganom padu, u odnosu na prošlu godinu. Razlog tomu jest velik broj otkazanih događanja posebno u predsezoni te oscilacije broja sudionika kongresa, i to za 30 posto - kaže Vanja Mohorović iz Maistre d.d., članice Adris Grupe u kojoj na razini ove godine očekuju realizaciju od 70-ak kongresa s prosječnim brojem 100 - 150 sudionika.