Kruzing-industrija pretrpjela goleme financijske gubitke

Analizom podataka procijenjeno je da se dolaskom jednog kuzera uprihodi 10.000 eura
Pandemija COVID-19 snažno je utjecala na međunarodna riječna krstarenja kao uostalom i na ostale vrste turizma u cjelini. Programi riječnih krstarenja u Europi potpuno su obustavljeni u ožujku 2020. godine, a svi predviđeni datumi novih dolazaka odgođeni do daljnjeg.

U putničkim pristaništima na rijeci Dunavu i Dravi u 2019. godini pristalo je 589 riječnih kruzera koji su u destinaciji generirali oko 30 milijuna kuna prihoda. Prošle godine, unatoč najavama više od 600 dolazaka kruzera, zbog pandemije ostvareno je tek pet posto planiranih dolazaka, odnosno 24 pristajanja u pristaništu Vukovar i Batina s ukupno 2334 putnika.

O tome što možemo očekivati u ovoj godini razgovaramo s Božanom Matoš, predsjednicom Zajednice riječnog turizma HGK, čije je sjedište pri Županijskoj komori Osijek.

Prilagodba

- U 2021. godini najavljen je povratak riječnih krstarenja na Dunavu, pa tako i programi u našoj destinaciji. Međutim o konkretnim brojkama dolazaka trenutačno ne možemo govoriti s obzirom na to da se situacija s brojem zaraženih i mjerama sprječavanja širenja zaraze mijenja iz dana u dan. Kako programi riječnih krstarenja prolaze kroz nekoliko zemalja, početak ovisi i o epidemiološkom stanju u susjednim zemljama, a posebice u zemljama iz kojih, nakon SAD-a, dolazi većina gostiju na kruzerima, a to su Njemačka i UK, kaže naša sugovornica te naglašava kako kompanije nisu sjedile skršetnih ruku, nego su se prilagodile poslovanju u pandemiji uvodeći mjere sprječavanja širenja zaraze sukladno prepoprukama Svjetske zdravstvene organizacije. S obzirom na to da se u riječnim krstarenjima većinom radi o starijoj populaciji putnika, mjere koje neke kompanije provode su i puno strože od propisanih. Uvedeni su brzi neinvazivni PCR testovi kao dio postupka ukrcaja, svakodnevna sanitizacija svih javnih površina, obvezne zaštitne maske u zajedničkim postorima, pojedine kompanije osigurale su i liječnika tijekom krstarenja. No ukupan broj putnika bit će puno manji s obzirom na zdravstvene preporuke, posebno mjere o maksimalnom broju putnika na brodovima. Neke od atraktivnijih usluga na ovakvoj vrsti krstarenja poput welnessa i spa zona, večera dobrodošlice, snackova na brodu također su zbog mjera ukinute te djelomično smanjuju cjelokupni doživljaj krstarenja kakav je uobičajen - kaže Matoš.

Ministarstvo turizma i sporta donijelo je tijekom prosinca odluku o osnivanju Savjeta za oporavak i razvoj turizma, realizaciju turističke godine 2021. te unapređenje turističke ponude. U radu Savjeta sudjeluje i Zajednica riječnog turizma pri HGK koja je, kaže Matoš, aktivno radila na preporukama za pisanje protokola sigurnosti za putnička pristaništa na unutarnjim vodnim putovima u projektu “Safe stay in Croatia”. Oznake sigurnosti u ovom projektu su nacionalna nadogradnja prošle godine kreiranih oznaka “Safe Travels” Svjetskog vijeća za putovanja i turizam - WTTC za lakše prepoznavanja destinacija i tvrtki koje poštuju globalne standardizirane protokole za zdravlje i higijenu. Oznaka koja će biti istaknuta na svim našim pristaništima biti će garancija gostima s kruzera da se u Hrvatskoj primjenjuju zdravstveni i sigurnosni protokoli. U projekt su osim lučkih uprava koje upravljaju putničkim pristaništima uključeni i ostali dionici u turizmu koji će u suradnji sa svojim stručnim udruženjima također istaknuti sigurnosne oznake u turističkim objektima u destinaciji.

Infrastruktura

- Ono što u destinaciji možemo učiniti je stvoriti sve preduvjete da istaknemo destinaciju kao sigurnu prije svega, a zatim i atraktivnu. Ovo vrijeme, takozvane pauze u kruzingu, treba iskoristiti za aktivnosti modernizacije infrastrukture kako je to učinila Lučka uprava Osijek, koja je prošle godini izgradila novo putničko pristanište u Osijeku. Tu su i zajedničke promocijske aktivnosti svih dionika u destinaciji, a upravo jedna takva planira se za rujan, kada se u Hamburgu održava specijalizirani sajam za riječna krstarenja - kaže Matoš.

Kada je 2019. godine donesen Zakon o turističkoj pristojbi, prvi put je donio odredbu o mogućnosti naplate turističke pristojbe za brod na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i međunarodnom prometu na unutarnjim vodama kada se nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke. Odluku o uvođenju ove vrste pristojbe kao i visinu donosi općinsko ili gradsko vijeće za pristaništa na njihovu području.
- Od sedam gradova i općina na čijem se području nalaze pristaništa na unutarnjim vodama ovakvu odluku donijeli su samo Grad Vukovar i Općina Erdut za pristanište u Aljmašu, i to u visini od 1500 kuna po brodu. S obzirom na to da smo destinacija koja je u programima riječnih krstarenja u odnosu prema susjednim zemljama Mađarskoj i Srbiji zastupljena u puno manjem opsegu, primjerice Novi Sad godišnje ostvari promet kao sva pristaništa u Hrvatskoj zajedno, smatram da uvođenje nove pristojbe i financijsko opterećenje brodara treba odgoditi dok kapaciteti naših pristaništa ne budu popunjeni na zadovoljavajućoj razini. Ovo se posebno odnosi na ovu prijelomnu godinu za riječna krstarenja kada je pitanje kako i u kojem omjeru će kruzing uopće započeti te se brodare prije svega treba potaknuti na dolazak - zaključno je stava Božana Matoš.