Lani smo u ECA-i zaposlili 50 ljudi, a ove godine planiramo još 200-tinjak

Na Hrvatskom turističkom kongresu, koji će se 28. travnja u organizaciji Poslovnog dnevnika održati u zagrebačkoj dvorani Vatroslav Lininski, jedan od govornika bit će Klaus Dieter Martin, direktor European Coastal Airlinesa (ECA). Taj je njemački poduzetnik, inače profesionalni pilot, nakon 15-tak godina uspio realizirati svoj san- povezati jadranske otoke mrežom hidroavionskih linija.

Lani je ECA započela s letovima između Splita i Jelse, koje nove linije uvodite ove sezone?
Ove smo godine već otvorili Postaju Pula te su već uvedene linije Split - Pula, Krk (Zračna luka Rijeka) - Rab, Rab - Zagreb, Pula - Rab (via Krk) te Rab - Split (via Pula). Planiramo otvoriti ukupno deset novih destinacija. Za neke lokacije smo već sklopili Ugovor o koncesiji, kao što su npr. Lastovo i Vela Luka. Natječaj za koncesiju je otvoren u Novalji i Malom Lošinju, te će uskoro biti otvoren i na Cresu. Mogući broj ruta je nepregledan, te naravno ovisan o broju ostvarenih koncesija na lokacijama. Bitne cjelogodišnje rute koje bi implementirali kroz 2015., i gdje planiramo po dva odlaska i dolaska u svaku destinaciju, su Pula- Mali Lošinj, Zadar-Split, Split-Vela Luka, Vela Luka-Lastovo, Pula-Ancona i Split- Ancona. Tu je i cijeli niz linija kojima bi se Novalja na Pagu povezala s Malim Lošinjem, Zadrom, Rijekom, Splitom, Rabom, Zagrebom, Zadrom i Anconom. Rute za Novalju bile bi sezonskog karaktera. Navedenim rutama bi postigli povezivanje sedam otoka na Jadranu s četiri veća grada na jadranskoj obali (Split, Zadar, Rijeka i Pula), kao i njihovo međusobno povezivanje.

Koji vam je krajnji cilj, koliko bi hidroavionskih linija bilo optimalno na Jadranu?
Naša je vizija povezati sve naseljene otoke RH s kopnom, povezati ih međusobno, kao i sa susjednim državama, Italijom i Crnog Gorom.

Koliko hidroaviona sada imate, kojeg su tipa?
Trenutno u svojoj floti imamo šest zrakoplova. Četiri zrakoplova su tipa Twin Otter DHC-6. Jedan Twin Otter je u funkciji još od kolovoza 2014. godine, preostala tri zrakoplova uvodimo na redovne linije do sredine lipnja 2015. Također, ECA posjeduje i zrakoplove tipa Lake i Groman Goose koji se koriste za charter i druge operacije.

Koji je bio prijelomni trenutak za vaš projekt, kada ste- nakon dugogodišnjeg truda- napokon počeli realizirati svoju zamisao?
Nakon 15 godina borbe s birokracijom i neprepoznavanja projekta od strane državnih i javnih tijela napokon se dogodio prijelomni trenutak koji je omogućio stvarni razvoj projekta. Taj prijelomni trenutak je bio kada je Nikša Peronja, načelnik Općine Jelsa, imao dovoljno snažnu viziju u razvoj svoga grada i odlučio otvoriti hidroavionsko pristanište u Jelsi. Od tog trenutka na dalje se sve počelo odvijati u pozitivnijem smjeru, te su se birokratske blokade počela probijati.

Da li ste imali više problema s lokalnom administracijom, županijama, lučkim kapetanijama ili ministarstvima?
Svugdje smo imali administrativnih prepreka. Razlog je jasan, s obzirom da uistinu nudimo novu uslugu, novi proizvod i novo iskustvo na tržištu. U našem slučaju, regulative i ingerencije mnogih ministarstava se isprepliću, dok s druge strane hidroavion jednostavno nije postojao kao pojam u nijednom zakonu. Generalno govoreći, imali smo više izazova s lokalnim vlastima, jer jednostavno nisu bili sigurni kako interpretirati zakone i pravilnike, te su ih zato interpretirali različito. Na sreću, primjećujemo da na nekim lokacijama birokratskim problemima dolazi kraj. Što više naš projekt napreduje to je lokalnim vlastima jednostavnije uvidjeti da je ono što je nekad bio apstraktni pojam, hidroavion, danas vrlo lako implementirati i u njihovim sredinama. Danas kad imaju primjere procedura uspostave hidroavionskog pristaništa kao što su Rab, Jelsa, Pula, Vela Luka, Lastovo ili Novalja, mislimo da sve ide barem malo jednostavnije.

Koliko je novca dosad uloženo u projekt, koliko još namjeravate uložiti?
Investicija u start-up u 2014.je bila 15 milijuna eura. U 2015. planiramo se uložiti 20 milijuna eura te jednako toliko i 2016., a sve u cilju regionalnog razvoja hrvatske obale i otoka.

Dobivate li kakvu financijsku pomoć od RH u ime povezivanja otoka i razvoja turizma? Da li se uopće pričalo o tome?
Trenutno ECA ne prima nikakvu financijsku pomoć od države. Smatramo da svi pružatelji javne usluge prijevoza imaju pravo na jednake tržišne uvjete, stoga bi ECA trebala biti financijski podržana barem na onim rutama koje su od izrazite koristi za lokalno stanovništvo bez velike mogućnosti za komercijalnom dobiti. Do sada je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pokazalo interes za financijsku pomoć u smislu subvencija na određenim linijama. Također do sada su interes za ovakvu financijsku suradnju pokazali otok Lastovo, Županija Primorsko- Goranska te Zadarska županija. Također, Zračna luka Brač je pokazala veliki interes za partnerstvom s ECA-om u projektu ostvarivanja prava na subvencije za otok Brač. Projekt ima za glavni cilj povezati Zagreb sa Zračnom lukom Brač, te nadalje Brač sa susjednim otocima.

Koliko ste ljudi dosad zaposlili, koliko je zapošljavanja još u planu?
Protekle godine ECA je zaposlila preko 50 radnika. Sve su to redom mladi ljudi koji nisu imali priliku za zapošljavanje u svojim lokalnim sredinama. Valja naglasiti da nam je prosjek starosti zaposlenika ispod 30 godina. Kroz 2015. nam je u planu zaposliti ukupno do 200 ljudi. Ta brojka je naravno u direktnoj povezanosti s mogućnošću otvaranja hidroavionskih pristaništa