Lovostaji na srdele i inćune bit će još češći

Zabrinjavajuće vijesti stižu iz sjedišta Europske unije: riblji fondovi u Sredozemlju sve su manji, a neke su vrste na rubu istrebljenja! Gledano u cjelini, 93 posto procijenjenih ribljih naselja (stokova) prekomjerno se iskorištava.
Upozorenje je to Europske komisije poslano javnosti na upravo završenom "Sea Food Expo", sajmu ribljih proizvoda održanom u Bruxellesu gdje je ujedno i najavljena nova Strategija za Sredozemlje, usmjerena na poboljšanje stanja spomenutih stokova.

- Nekoliko je uzroka lošeg stanja ribljih stokova od onečišćenja i klimatskih promjena, pa do prekomjernog izlova, što je zapravo ključni uzročnik alarmantnog stanja. S druge strane, o mnogim stokovima još ne znamo dovoljno. Na primjer, u istočnom Sredozemlju postoje velike praznine u vremenskim serijama koje nam onemogućuju donošenje smislenih zaključaka.

Također, polovina svih riba ulovljenih u Sredozemlju uopće se ne bilježi, tako da imamo samo djelomičnu sliku stanja, ali ribari izvješćuju da im se ulov smanjuje iz godine u godinu. Ugrožen je njihov opstanak, čak i opstanak cijele gospodarske grane - naglasio je Karmenu Vella, europski povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, koji smatra da oporavak stokova znači oporavak ribarstva.

Među ribljim stokovima koji se prekomjerno iskorištavaju su kozice, inćuni, oslići, trlje, škampi, dubinska kozica, igluni... Izvan "sigurnog biološkog limita" su naročito srdele i inćuni u Jadranu. Europarlamentarci naglašavaju da mjere za oporavak srdele još nisu donijele rezultate, pa je za očekivati još strožiji režim, kao i mjere za smanjenje ribolovnog napora po pitanju inćuna, oslića i još nekih vrsta.

Prema najavama, početkom iduće godine donijet će se i detaljan plan za Jadran u okviru nove strategije, pa će se znati što točno očekuje naše ribare.

Iako se detalji nove Strategije za Sredozemlje još ne znaju, ona nastavlja sa smjernicama iz 2003. kada su mediteranske države potpisale izjavu kojom su intezivirana znanstvena istraživanja, zaštićena su osjetljiva područja i ograničen je ribolov. I u Hrvatskoj već odavno imamo učestale lovostaje na i proces financijski poticanog smanjivanja flote s ciljem postizanja održivog ribolova, uz mnoge druge mjere.

- Moramo obuhvatiti sve stokove. Iskustvo pokazuje da možemo biti uspješni ako se zajednički suočimo s izazovima. Primjer je sjajan oporavak plavoperajne tune u Sredozemnome moru. Udružili smo snage, usklađeno djelovali i postigli rezultate, a ribari koji su do jučer sumnjali u plan oporavka danas hvale njegove rezultate.

Sada taj uspjeh trebamo preslikati na druge riblje vrste te prijeći nacionalne granice i tradicije ribarstva. Namjera je iskoristiti postignuće iz Catanije. Počet ćemo raditi na zajedničkoj izjavi o održivom ribarstvu u Sredozemlju iz koje bi, za otprilike godinu dana, trebali proizaći nova vizija te poticaj za očuvanje i održivost u Sredozemlju - kazao je Vella, malteški političar s britanskom diplomom, čiji su resorni suradnici najavili i poboljšanje radnih uvjeta radnika u sektoru ribarstva u kojem se u EU-u bavi oko 100 tisuća ljudi.

Bolji uvjeti za posade
U Hrvatskoj u ribarskom i riboprerađivačkom sektoru izravno i neizravno sudjeluje približno 25.000 osoba.
- Naš prioritet su bolji uvjeti rada za ribare koji rade u teškim uvjetima. Ozljede su tu 15 puta veće nego u drugim sektorima. Naši prijedlozi su da se poštuju zahtjevi poput minimalne starosne dobi za obavljanjem ovog posla, redoviti medicinski pregledi, valjani ugovori o radu, čak i ograničenje rada, osiguranje, smještaj i prehrana - kazala je Marianne Thyssen iz Europske komisije zadužena za zapošljavanje.