Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ruj 2022

Majka i sin zajedno u pomorstvu: Novi vlasnici nekadašnjeg Jadrolinijinog broda koji je pretvoren u minikruzer uspješno vode obiteljski biznis

Izvor: pomorac.hr · Autor: Katarina Mitrović  

Majka i sin zajedno u pomorstvu: Novi vlasnici nekadašnjeg Jadrolinijinog broda koji je pretvoren u minikruzer uspješno vode obiteljski biznis

Pedesetčetverogodišnja Željka Rakuljić ponosna je vlasnica broda Emanuel, na kojemu provodi po šest mjeseci u komadu. Ne pada joj to teško jer vrijeme provodi sa svojim sinom, koji je kapetan broda. Prije toga, deset je godina radila u kampu na recepciji. Ako je bilo potrebe, radila bi i na šanku i u restoranu. Dočekala nas je s osmjehom i puna energije. Unatoč tome što je na brodu već pet mjeseci i čeka je još mjesec dana mora, simpatična Željka ne skida osmijeh s lica. Gospođa je bila voljna ispričati svoju lijepu priču. Puna elana, vratila se na sam početak i sjetila se svega.

Ovo joj je drugi brod. Prvi je bio drveni, Vošćica. Kako kaže, sve je krenulo tako što je sin vidio da je brod oglašen za prodaju.

Ispričajte nam, kako ste se odlučili na kupnju broda?
Stariji sin je radio na brodovima i jedan dan je došao kući s idejom „idemo kupiti brod“.

Ja, muž i mlađi sin, odmah smo se zainteresirali i otišli smo u Zadar pogledati brod. Razgovarali smo s vlasnikom broda i u roku dva mjeseca smo sve sredili. I papire i kredit i kupnju broda te samu renovaciju.

Odlučili smo probati pa vidjeti gdje će nas to odvesti. Tako je sve krenulo. Nisam ništa očekivala jer se moja obitelj nikada nije bavila pomorstvom. Muževa strana obitelji da, ali moja nikada pa nisam imala nikakvu percepciju. Uzeli smo ga 2011. godine, a 2019. smo ga prodali. Htjeli smo veći i bolji brod. Tada smo Vošćicu od 25 metara zamijenili mojim Emanuelom od 40 metara. Jednostavno je, imali smo mogućnost uzeti nešto bolje, veće, komfornije, unosnije i to smo i učinili.

Imali smo prijatelja s kojim smo se povezali i preko kojeg smo došli do grupe Austrijanaca biciklista, pa smo pet tjedana vozili brod na sjeveru Hrvatske. Inače vozimo samo po Dalmaciji. Ruta nam je: Split – Šolta – Brač – Hvar – Vis – Korčula – Mljet – Lastovo – Dubrovnik.

S drvenom brodom se počinje kasnije. Počeli bismo krajem svibnja i završavali krajem rujna. A s našim sadašnjim Emanuelom, mini kruzerom kako se kaže, počinjemo od 30. travnja pa plovimo sve do 15. listopada.

Koja je razlika drvenog broda i mini kruzera, kojeg sada posjedujete?
Velika. Naime, u drvenom su sobe manje, nema klime, manje je komforno jer je manja kategorija broda. Imao je 14 soba, a ovaj nam ima 18 soba za goste i šest za posadu.

Ja sam uvijek s gostima na brodu. Sa mnom je i mlađi sin, koji je kapetan broda. Nakon što je završio fakultet, došao je na brod. Svidjelo mu se i ostao je sa mnom raditi. Zbog toga sam presretna. Sa mnom je na brodu već pet godina. Stariji sin je također jedno vrijeme s nama radio na brodu, no više ne radi s nama. Super se slažemo s posadom, no pred kraj ljeta bude malo nesuglasica jer već budemo dosta umorni od sezone. Sve je to normalno i ulazi u staž našeg posla. Na brodu smo svi jedna velika obitelj i svi se volimo. Na drvenom smo imali četiri člana posade i 32 gosta, sada imamo 36 gostiju.

Dolaze nam mlađi partijaneri Australci. Rijetko budu parovi, većinom dođu sami pa se na brodu upoznaju i svi sprijatelje.

Kako plovite, opišite nam malo?
Od subote do subote. Naši gosti imaju doručak i ručak. Imaju i takozvanu kapetansku večeru. Tada kapetan drži govor gostima. Moj Ante im ispriča cijelu povijest broda. Brod se prije zvao Karlovac, izgrađen je 1955. godine u splitskom škveru za Jadroliniju kao putničko-teretni brod. Originalno je imao kapacitet za 300 putnika i 11 tona tereta. Plovio je čak i u ratu, povezivao je otoke. Njegovi blizanci su poznati Ozalj i Tijat. Ante im sve to ispriča te im stavi video projekciju povijesti broda. Postoji i jedan isječak broda u epizodi Velog mista. To svima bude jako zanimljivo. Ante, kao kapetan, priča na kapetanskoj večeri 25 minuta i tada se gosti najviše zbliže. Iza bude tulum s gostima.

Ne družimo se samo na kapetanskoj večeri, nego stalno, svaki dan. Uživamo u tome. Bude mi teško kad nam grupa odlazi. Jako se povežemo prilikom putovanja pa kad odlaze nerijetko pustim suzu, a i oni. Bude tu super ljudi za pamćenje. Često kad odlaze mi kažu „svima ću reći kako mi je bilo lijepo i što smo doživjeli“.

Naime, godinama sam u ovom poslu i prekrasno mi je. Voljela sam raditi na drvenom brodu, volim i na mini kruzeru. Jedina je razlika što je ovaj kojeg sada imam veći i komforniji za razliku od drvenog, sve ostalo je isto. Posao je generalno identičan, na oba tipa broda. Jedino što na drvenim brodovima nema kapetanske večere jer je manja kategorija.

Što Vi točno radite na brodu?
Kuham, ali imam i brevet zapovjednika broda do 500 brutotona. Najčešće spremam tri slijeda jela. Bude juha, riža ili tjestenina, lazanje, pita od sira, meso ili riba. Kako kada. Svaki dan ispečem kolač. To je obavezno. Gosti vole slatko.

Pronalazite li lako članove posade?
Ne. Teško dolazimo do ljudi koji zaista znaju posao. Posebno nam je ove godine bilo teško pronaći ljude jer se 2020. nije plovilo radi pandemije pa su se ljudi u međuvremenu snašli i pronašli novi posao. Naime, 2020. uopće nismo plovili. Bio je to, za sve nas težak period života. Izgubili smo dobre radnike jer svi mi živimo od novca i ljudi su se morali snaći i pronaći druge poslove da bi preživjeli. Došli su novi ljudi koje je bilo teško naučiti poslu.

Najduže je s nama član posade Ivan. Osam dugih godina je s nama. Uhodana smo posada i možemo odraditi posao nas četvero kao da nas je osam. Jako sam zadovoljna svima. Nakon pandemije, dakle 2021. godine, zaplovili smo 31. srpnja i plovili 15 tjedana, sve do 7. studenog.

Odlična sezona bila nam je 2019. godine. No, kada smo 2020. vidjeli da neće biti ništa od sezone, osjećali smo se jako loše jer mi i naša cijela posada nije imala prihoda cijelo ljeto. Ali, kada smo 2021. krenuli, nekako smo se izvukli. Ove godine, 2022., bila je konačno normalna sezona i zadovoljni smo. Gosti nam daju sve petice.

Tijekom cijele pandemije, Emanuel nam je stajao u luci blizu kuće, Bajnicama.

Bude li Vam ponekad bude dosta svega?
Pred kraj sezone budem dosta umorna. Dugo je šest mjeseci bez prestanka biti na brodu. S vremena na vrijeme se malo zasitim posla. Tako je svakome tko puno radi. Ne žalim se, prođe me to brzo. Radim ono što volim. Posao je zanimljiv, upoznaš krasne ljude, stekneš divna iskustva, za cijeli život. Mahom to budu jako dobri ljudi i svi su zahvalni. Dođu sedam dana tulumariti i ništa ih drugo ne zanima osim toga, ali iza svakog obroka, dođu do mene i zahvale mi se. To mi bude jako emotivno. Odmah me ispuni pozitivnom energijom.

Nedostaje li Vam zimi posao?
Prošlu zimu ja Ante i Ivan nismo sišli s broda. Sređivali smo ga i renovirali. Htjeli smo nešto ljepše, bolje i novije pa smo se potrudili i radili i tijekom zime. Ne mogu reći da sam za ovaj brod vezana, no za Vošćicu, naš prvi brod sam bila jako vezana. Kako da vam kaže, to je bila prva velika stvar koju sam u životu kupila i kad smo uzeli brod, bili smo presretni. Obožavali smo taj brod. Cijela obitelj se emotivno jako vezala za njega. Dosta smo novca uložili u njega. Ali htjeli smo napredovati i zato smo uzeli ovaj, koji je bolji i noviji. Ljepši je u svakom smislu, ali nema tu više one prvotne euforije.

Prvi nam je zauvijek ostao u srcima. Drveni brod ima više duše. Ponekad ga sretnemo prilikom plovidbe. Čudno mi ga je vidjeti pored nas. On je ipak bio naše prvo veliko životno ulaganje. Prvo što smo stekli u životu. Uložili smo u njega puno i financijski i emotivno.

Kako Vam je palo prvi put otići na brod, s obzirom na to da niste imali pojma o pomorstvu kad ste se tek u to upustili?
Bilo mi je jako teško otići od doma i to na dugih šest mjeseci. Nikad toliko dugo od doma nisam izbivala. Prije toga, sve je bilo rutina. I tada se dogodio brod i rutina je nestala. Brod je intenzivan, dinamičan, uzbudljiv i nepredvidiv. Na početku sam bila sama s posadom. Bilo mi je teško jer se kao žena nisam znala postaviti. Nisam imala autoritet. Nisam znala dovesti red, u smislu da me posada posluša. Žena si i nemaš autoritet. Jednostavno rečeno, nisam se znala postaviti kao gazda na brodu. Žena ko žena, zatvorila bih se u sobu, dobro isplakala i nastavila. Tako bih se ispuhala jer bih sve skupljala u prsima i to mi je bio ispušni ventil. Sin bi mi tada često znao reći „Majko, da nema tapeta u santini, sve bi se potopilo od suza“. Eto toliko sam plakala tu prvu godinu.

Brod je muški svijet i muški posao. Plakala sam jer bilo mi je neobično da sam po pet mjeseci na brodu. Nisam na to navikla. Nisam se u samim začecima dobro snašla. Sve mi je bilo novo i nepoznato. Kada član posade ne bi napravio ono što sam mu rekla, umjesto da mu naredim kao šefica, ja bih opet plakala. Lakše mi je bilo da to sama napravim, nego njemu dati naredbu. Nisam bila navikla zapovijedati drugima. Tako je bilo tada. Sad je sasvim druga priča.

Sve sam pohvatala, u svemu se snašla. Sad je sve odlično. S vremenom se sve sleglo kako treba. Tad nisam imala kontrolu ni nad čime, sad imam. Sad znam posao i prezadovoljna sam sama sobom. Svaki je početak težak. Svakome, ne samo meni. Brod mi je bio nepoznanica jer sam sa sela i pomorstvo nije bio moj svijet. Poticaj mi je bio to što su u to vrijeme oba sina plovila na tuđim brodovima. Kad se taj naš prvi brod oglasio za prodaju i sin predložio kupnju, nisam se puno mislila. Samo sam krenula u to. Drago mi je što sam to učinila. Ne žalim ni za čime i da se sad s ovim iskustvom opet vratim u taj prvi trenutak, sve bih iznova ponovila. Sad je brod moj dom i moj svijet.

Prvi smo brod isplatili nakon sedam godina plovidbe. Bio je rizik, ali sve smo uspjeli. To nam je bila odskočna daska. Najbolja odskočna daska u životu. Danas sam sretna što sam za sve to imala hrabrosti. I ja i cijela moja obitelj. Hrabrost se isplatila. Sve se isplatilo.

Ovaj naš drugi brod još uvijek isplaćujemo. Polako, nigdje nam se ne žuri. Taj trenutak kad sam vidjela naš prvi brod, sjećam se toga kao da je bilo jučer. Brod me oduševio, samo sam sjela na klupicu na rivi i gledala ga. Iako je bio star i derutan, meni je bio čudo. Srce mi je bilo kao kuća. Uzeli smo ga u svibnju 2011., a u srpnju iste godine s njim zaplovili.

Kad rezimirate, možete li reći da je brod bio prava odluka?
Naravno. Brod je moj život. Kad smo tek krenuli, bilo je teško. Izbivaš iz kuće, nisi navikao tako živjeti, a sad nakon pustih godina, brod me vuče. Povezala sam se s brodom, poistovjetila s brodskim životom. Postane čovjek ovisnik o brodu. Sad mi bude teško bez broda, kad sezona završi. Kao što sam već rekla, tijekom pandemije jako nam je teško palo što ne možemo ploviti. Jedva smo čekali opet krenuti. Poseban je to osjećaj, uvuče ti se pod kožu.

Mi živimo ovaj život punim plućima. Posao je zanimljiv, svaki dan je dinamičan i drukčiji. Na moru si i zavoliš to. Navukla sam se na ovaj posao i ovaj život i obožavam ga. Ni za što na svijetu ga ne bih mijenjala. Naravno da ponekad bude malo teško, ali upoznam predivne ljude, radi kojih se ovo isplati raditi i onda zaboravim na teške dane. Stalno je žiža, svaki dan je nešto novo. Volim svoj posao i jako me ispunjava. Sretna sam i to mi nitko ne može oduzeti.


Komentari članka

Vezani članci

Što s OPG-om kada umre nositelj gospodarstva - dvije su mogućnosti

25.11.2022.

Zatvoriti OPG-a ili nastaviti poljoprivrednu aktivnost - evo što trebate znati u oba slučaja, vezano za prava i obveze dosadašnjeg nositelja, ali i nove referentne 2023. godine.

Vozila napune domaćim proizvodima i šalju našim ljudima u Irsku i Njemačku

25.11.2022.

Sve organizira Braniteljska udruga "Donji grad" u Osijeku koja pakira proizvode malih OPG-ova, zadruga, obrta, udruga i seoskih domaćinstava diljem Lijepe naše i šalje ih u inozemstvo.

Udio ženskog poduzetništva u broju trgovačkih društava 27 posto

25.11.2022.

Prema podacima FINA-e, poduzetnice u području trgovine ostvarile su najveće ukupne prihode u iznosu od 12,8 milijardi kuna. Slijede poduzetnice u prerađivačkoj industriji s ostvarenih 5,7 milijardi kuna prihoda te građevinarstvu s ostvarenih 3,7 milijardi

U hrvatskim zračnim lukama 50 posto više putnika nego lani

21.11.2022.

U hrvatskim zračnim lukama u rujnu je bilo 1,37 milijuna putnika, što je 50,5 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, ali i 8,2 posto manje nego u rujnu 2019., dok su u usporedbi s 2019. godinom u prvih devet mjeseci ove godine zračne luke u prometu put

Turizam dohvatio promet iz 2019., ali poslovni rashodi ove godine dvostruko veći

17.11.2022.

Kada se pogledaju fizički rezultati po tipu smještaja, u prvih devet mjeseci ove godine najveći je porast u broju noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvaren u hotelima, čak 46,5 posto, u kampovima je iznosio 22,8 posto, a u privatnom smješt

Tag cloud

  1. 2404 članka imaju tag turizam
  2. 2262 članka imaju tag hrvatska
  3. 1384 članka imaju tag svijet
  4. 1491 članka imaju tag izvoz
  5. 1736 članka imaju tag financije
  6. 1059 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1156 članka imaju tag trgovina
  8. 1296 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1172 članka imaju tag ict
  10. 1011 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1057 članka imaju tag industrija
  13. 788 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1083 članka imaju tag EU
  15. 883 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 492 članka imaju tag poticaji
  18. 687 članka imaju tag maloprodaja
  19. 958 članka imaju tag kriza
  20. 498 članka imaju tag opg
  21. 639 članka imaju tag marketing
  22. 351 članka imaju tag potpore
  23. 465 članka imaju tag eu fondovi
  24. 564 članka imaju tag tehnologija
  25. 523 članka imaju tag krediti
  26. 429 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 455 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 483 članka imaju tag obrazovanje
  29. 423 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 439 članka imaju tag porezi
  31. 372 članka imaju tag osijek
  32. 403 članka imaju tag energetika
  33. 448 članka imaju tag dzs
  34. 363 članka imaju tag start up
  35. 399 članka imaju tag hnb
  36. 329 članka imaju tag hgk
  37. 405 članka imaju tag vlada
  38. 426 članka imaju tag BDP
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor