Male i srednje tvrtke mogu pokrenuti gospodarstvo, ali muči ih neproduktivnost

Mala i srednja poduzeća imaju potencijal biti motori hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarskog rasta. Kako bi se taj potencijal u potpunosti ostvario, poduzetnicima je potrebno osigurati stabilne izvore financiranja, edukaciju koja će im omogućiti bolje korištenje bespovratnih potpora Europske Unije i bilateralne ugovore kojima će se izbjegavati dvostruko oporezivanje prilikom izvoza izvan EU-a…

Zaključci su to okruglog stola “Otkrivamo nove hrvatske izvoznike” koji se u organizaciji magazina Banka održao u ponedjeljak u Zagrebu. Uvodno izlaganje o nosiocima promjene modela gospodarskog rasta u Hrvatskoj održao je Jurica Zrnc iz Hrvatske narodne banke.

Prema njegovim riječima, izvoz je jedina komponenta domaćeg BDP-a koja je rasla u recesijskim godinama: “Nosioci promjena trebaju biti mala poduzeća. Dok su u razdoblju od 2008. do 2014. velike tvrtke smanjile izvoz za četiri milijarde kuna, male i srednje tvrtke su ga povećale za 4,5 milijardi kuna”.

Zrnc je dodao kako su mala poduzeća koja nastupaju u inozemstvu daleko produktivnija od onih orijentiranih na domaće tržište jer su prisiljena usvajati nove tehnologije i pod stalnim su pritiskom konkurencije.

No, unatoč pozitivnim signalima, Zrnc je zaključio kako se proboj u inozemstvo odvija presporo: “U Bugarskoj, Slovačkoj i baltičkim zemljama izvoz raste puno brže nego u Hrvatskoj. Naša su specifičnost i glavni trgovinski partneri – Italija, Slovenija i Bosna i Hercegovina koji vrlo teško nose s recesijom. Izvozna baza nam ovisi o 300 velikih poduzeća koja su podložna šokovima. Primjerice, u brodogradnji je izvoz danas manji za sedam milijardi kuna u odnosu na predkrizno razdoblje”.

Bruno Škrinjarić, s Ekonomskog instituta u Zagrebu, predstavio je istraživanje Svjetske banke i Ekonomskog instituta o produktivnosti hrvatskih poduzetnika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 2000 poduzeća te je pokazalo kako je hrvatsko tržište prilično tromo, manjka mu kreativne destrukcije te praktički eliminira produktivne tvrtke. “Produktivnost hrvatskih poduzeća od 2008. do 2012. pala je za dva posto. Hrvatska primjerice nema niti jednu brzorastuću mladu kompaniju u prerađivačkom sektoru, dok takve tvrtke predvode rast u Češkoj i Sloveniji”, pojasnio je Škrinjarić.

Zaključio je kako gospodarstvo treba dinamizirati tj. povećati broj novootvorenih poduzeća po stanovniku jer u tom segmentu zaostajemo za Europskom unijom.

Na okruglom stolu su sudjelovali Tatjana Kovač Klemar, načelnica Sektora za inovacije, tehnološki razvoj i financijske institucije Ministarstva poduzetništva i obrta, Goran Becker, član Uprave Hamag-Bicro-a, Vlado Šoić, izvršni direktor Sektora poslovanja s pravnim osobama u Croatia banci te Saša Juričević vlasnik ZamarMedicala iz Poreča.
Tatjana Kovač – Klemar prezentirala je dvije nove kreditne linije Ministarstva poduzetništva koje će subvencionirati tijela lokalne samouprave, dok će za njih garantirati i Hamag-Bicro. Poduzetnike je pozvala da apliciraju na strukturne EU fondove koji Hrvatskoj svake godine na raspolaganje stavljaju 250 milijuna eura samo za male i srednje tvrtke.
Što se uloge jamstava tiče, Becker je pojasnio kako je Hamag-Bicro u odnosu na 2012. povećao broj izdanih jamstava za tri i pol puta te kako sa Svjetskom bankom pregovaraju o osnivanju fonda rizičnog kapitala:

“Fond će biti vrijedan oko 40 milijuna eura te će se njime financirati start-up kompanije. Očekujemo da Svjetska banka uplati 20 milijuna eura, dok ćemo preostali novac skupiti pozivom institucionalnim investitorima poput Europskog investicijskog fonda i Europske banke za obnovu i razvoj. Očekujemo da se u taj projekt uključe i domaći mirovinski fondovi”.

Korisnik Hamagovih jamstava je i porečki poduzetnik Saša Juričević, koji je 2012. pokrenuo tvrtku za proizvodnju medicinske opreme. Danas zapošljava 25 ljudi, više od pola godišnjeg prihoda ostvaruje na europskom tržištu, a drugu polovicu u zemljama izvan Europske unije.

Juričević je pojasnio kako postoji niz specifičnih problema kod izvoza izvan EU-a. Primjerice ne postoji ugovor koji bi spriječio dvostruko oporezivanje sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok se u Hrvatskoj ne može izbjeći plaćanje PDV-a na uvoz repromaterijala iz EU-a iako postoji zakon o oslobađanju od poreza. Bankama zamjera konzervativnost i prevelike naknade u inozemnim transakcijama.

Vlado Šoić iz Croatia Banke svjestan je navedenih problema, no ilustrira kako ta banka nastupa zajedno s klijentom i trudi ga se što bolje upoznati: “Jedan naš klijent koji uzgaja mandarine bio je pogođen zabranom izvoza u Rusiju. Mi smo mu pomogli da počne izvoziti u Dubai. Banke će vrlo rado financirati poduzetnike, no potrebno je uložiti u njihovu edukaciju kako bi znali napisati kvalitetan poslovni plan i uravnotežiti svoja očekivanja”.

Juričević je zaključno naveo najveće prednosti i nedostatke s kojima se susreo od pokretanja svojeg biznisa.

Kao pozitivna iskustva naveo je efikasnu suradnju s Hamagom i HBOR-om, koji je nešto sporiji. Kao prednost Hrvatske izdvojio je i mnogo mladih obrazovanih ljudi s voljom za rad, nisku cijenu najamnine poslovnih prostora koja u startu smanjuje start-up troškove te mogućnost neoporezivog reinvestiranja dobiti.

Negativne strane su prije svega konzervativnost banaka, izostanak ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i to sa vrlo bitnim tržištima poput američkog, potrebu plaćanja PDV-a prilikom uvoza repromaterijala izvan EU, iako zakon o oslobođenju plaćanja već postoji ali se ne primjenjuje.

Smetaju ga i visoke naknade za inozemne transakcije koje bi se izbjegle da su domaće banke članice SEPA-e (Single Euro PaymentsArea), kao i vrlo komplicirana procedura privremenog uvoza. Veliki nedostatak su i slabo školovani administrativni djelatnici koji trebala rješavati probleme, umjesto da ih stvaraju.