Mali poduzetnici šokirani Plenkovićevom izjavom: Ovo je šamar, nemamo koristi od HGK

PORUKA premijera Andreja Plenkovića da mjesečna članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori od 42 kune, koliko plaća najveći dio poduzetnika, nije velika, izazvala je bijes vlasnika malih tvrtki.

Nije tu riječ, upozoravaju poduzetnici s kojima smo razgovarali, toliko o iznosu koliko o cijelom konceptu obaveznog članstva u komorama. Naime, kako ističu naši sugovornici, veliko je pitanje što dobivaju za te 42 kune mjesečno, odnosno oko 500 kuna godišnje. Ako se pita većinu mikro i malih poduzetnika, tu nema nikakve vrijednosti za taj novac, jer većina njih s Komorom nema dobra iskustva kada je riječ o pomoći u razvoju njihova poslovanja.

Oporba na pitanju HGK podijelila vladajuće
Uz to, upozoravaju poduzetnici i ekonomisti, HGK se teško može uspoređivati sa sličnim institucijama u razvijenim zemljama s obzirom na to da komore u inozemstvu - bilo da je članstvo u njima obavezno ili dobrovoljno - vode poduzetnici, a vlasti strahuju od njih. Kod nas se, poručuju, komore doživljavaju bitno drukčije, kao mjesta za uhljebljivanje i produžena ruka politike.

Podsjetimo, Mostov prijedlog izmjena Zakona o HGK, koji predviđa ukidanje obaveznog članstva u toj instituciji, prošlog je tjedna gotovo srušio vladajuću većinu budući da su i neke stranke parlamentarne većine, poput HSLS-a, najavile da će podržati ukidanje obaveznog članstva u HGK. Uslijedio je koalicijski sastanak na kojem se, kako je objavljeno, premijer Plenković zapitao kakvi su to poduzetnici koji ne mogu izdvojiti 42 kune mjesečno za HGK. U javnim nastupima Plenković je bio nešto umjereniji, no svejedno je branio obavezno članstvo tvrtki u HGK.

"Nitko od nas ne kaže da HGK ne može možda bolje raditi, biti korisnija, dostupnija poslovnim subjektima, ali HGK ima svoju tradiciju od preko 160 godina i to nisu tijela koja se demontiraju na brzinu, zbog oporbenog hira ili nekakvih demagoških i populističkih namjera. Raditi politički cirkus zbog 42 kune mjesečno može samo ovakva oporba kakvu Hrvatska danas ima", poručio je Plenković u petak iz Omišlja.

Članarina za HGK samo je vrh ledenog brijega
No poduzetnici s kojima smo razgovarali kažu da je članarina za HGK samo vrh ledenog brijega parafiskalnih nameta koje su prisiljeni plaćati i koji im, čak i u uvjetima normalnog poslovanja, kakvih od izbijanja pandemije koronavirusa nema, predstavljaju uteg u poslovanju.

U udruzi Glas poduzetnika su izračunali da su poduzetnici i obrtnici u 2019. godini na ime više od 500 parafiskalnih nameta platili preko devet milijardi kuna. Poduzetnici poručuju da se ne zalažu za ukidanje ni HGK ni ostalih komora, ali da članstvo u njima mora biti dobrovoljno, a ne prisilno.

"Puno je platiti i jednu kunu a da za to ne dobijem ništa"
"Meni je puno platiti i jednu kunu a da za to ne dobijem ništa. Nažalost, mi od članstva u HGK, kao ni u drugim komorama, nemamo ništa. Osim uplatnice za članarinu, od njih dobivam jedino potvrdu o porijeklu robe koja mi je bitna u poslovanju i košta 140 kuna, a nije uključena u cijenu članarine", poručuje za Index vlasnik riječke tvrtke Euro Bus Alan Heigl.

Upozorava kako je koronakriza jako srezala promete gotovo svih poduzetnika, dok država kasni s plaćanjem poticaja. U takvim uvjetima tvrtke dva puta okrenu svaku kunu prije nego što je potroše.

"Već su nas odrali do kraja, a sve i dalje ide na teret nas poduzetnika. I onda nam kažu 'kakvi smo mi to poduzetnici ako ne možemo platiti 42 kune mjesečno'?! Poanta je upravo to: mi smo poduzetnici, a ne Crveni križ! Ne mislim da HGK treba ukinuti, ali neka njen član bude onaj tko to želi i neka oni plaćaju članarinu, a ne da članstvo bude prisilno i da tu instituciju vodi politika umjesto poduzetnika", naglašava Heigl.

"Jedino što dobijem iz HGK su uplatnice"
"Sama članarina za nas male poduzetnike nije velika, ali kontekst je tu ipak malo širi od iznosa članarine. Kao ugostitelj poslujem 24 godine, najprije sam bio obrtnik i član Hrvatske obrtničke komore, a od 2013. sam poduzetnik i član HGK. U tih nešto više od sedam godina jedino što sam iz HGK dobivao su uplatnice s iznosom članarine koju moram platiti. Nikakvih poziva, inicijativa, edukacija, nikakve pomoći...", žali se u razgovoru za Index Dražen Biljan, i direktor zagrebačkog lanaca caffe barova Egoist koji zapošljava 24 radnika.

"Sada smo već preko dva mjeseca zatvoreni zbog novog lockdowna. Nitko nam se iz HGK nije udostojio poslati ni dopis, a kamoli nešto napraviti. Svi ugostitelji imaju isti problem. Zato i kažem, nije to samo 42 kune mjesečno, nego ukupno 150 milijuna kuna, koliko HGK dobije godišnje, od čega devet milijuna kuna od nas ugostitelja. A što mi dobivamo zauzvrat od HGK? Šutnju i politiku", upozorava Biljan.

Poduzetnici se žale da je u HGK previše politike, a premalo poduzetništva
I on dodaje kako nije za ukidanje HGK, ali da članovi trebaju biti samo oni poduzetnici koji to žele i koji su voljni plaćati članarinu. Od Komore, napominje, očekuje i adekvatne protuusluge za novac koji joj uplaćuje.

"Članarina koju plaćam HGK financijski mi ne znači puno, plaćamo i daleko veće iznose drugim organizacijama. Problem je što već godinama upozoravamo da ne znamo što se s tim novcem događa i što HGK zapravo radi za svoje članove. Problem je i što moramo biti članovi Komore, kao i to što HGK zapravo vodi politika, a ne njeni članovi, poduzetnici", naglašava za Index Nikola Mujdžić Reščić, vlasnik i direktor Meritum komunikacija, tvrtke s područja Svete Nedelje s dvoje zaposlenih koja se, među ostalim, bavi industrijom evenata.

Upravo je event-industrija jedna od najvećih žrtava koronakrize s obzirom na to da su joj zabrane i lockdowni znatno suzili prostor za rad. Stoga u Plenkovićevim riječima o članstvu tvrtki u HGK Mujdžić Reščić vidi šamar kako poduzetnicima tako i njihovim zaposlenicima.