Manje mirovine za 60 tisuća umirovljenika

Dodatak na mirovinu koji prima oko 300 tisuća umirovljenika postat će i službeno dio mirovine, predlaže Vlada, koja je u Sabor poslala zakonske izmjene po kojima bi taj dodatak postao integrirani dio mirovine od 1. siječnja.

Dodatak na mirovine od četiri do 27 posto isplaćuje se kao zasebno primanje od 2007., kada je i uveden, a Vlada je pojasnila da njegovim uključivanjem u mirovinu građani postaju sigurniji jer taj dodatak nitko neće moći ukinuti. U prosjeku je mjesečni dodatak iznosio oko 351 kunu i on se nakon promjena neće mijenjati niti će doći do povećanja mirovina. Dio umirovljenika, a u Vladi procjenjuju da ih je oko 60 tisuća, nakon uključivanja dodataka mogao bi dobiti mirovine iznad 3.200 kuna, čime podliježu oporezivanju. Dosad njihova primanja nisu oporezivana jer je dodatak kao posebna isplata bio neoporeziv. Ministar gospodarstva Đuro Popijač poručio je, pak, da su se s predloženim dopunama suglasili svi socijalni partneri, kao i predstavnici umirovljenika. Vlada je, kako je ranije najavljeno, predložila i izmjene Ovršnog zakona po kojima se u ovršnim postupcima imovina građana neće moći prodavati za manje od polovice njezine vrijednosti, a svi oni koji isplaćuju porodiljne naknade, dječje doplatke ili socijalne pomoći ta će sredstva građanima koji su pod ovrhom morati isplaćivati na poseban račun, a o tom računu mora ih obavijestiti Fina. U HSU-u ipak podržavaju Vladin čin jer će se, ističu, na taj način umirovljenici zaštititi od potencijalne opasnosti da bilo kada, bilo koja Vlada ukine dodatak". Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, podsjeća, međutim, kako njegova stranka još od 2007. traži uključivanje dodatka u mirovinu.

- Tražili smo to i od Sanadera i od Kosor, no ni volje ni želje da se to učini nije bilo. Sada se to žurno radi, što je pokazatelj da je riječ o još jednoj predizbornoj odluci kako bi se brzinski pridobili umirovljenički glasovi. No, sve se to uklapa u HDZ-ov predizborni stil, komentirao je Hrelja.