Manje od pola hrvatskih domaćinstava ima pristup internetu

Šezdeset posto domaćinstava u EU-27 imalo je u prva tri mjeseca ove godine pristup internetu, dok je taj postotak u Hrvatskoj bio 45, a kada je riječ o širokopojasnom internetu, brojke za EU-27 su 48 posto, a za Hrvatsku 27 posto, objavila je Europska komisija.

"U EU-27, 60 posto domaćinstava imalo je pristup internetu u prvom kvartalu 2008., u usporedbi s 54 posto u prvom kvartalu 2007., a 48 posto na internet se povezivalo širokopojasnom vezom, u usporedbi s 42 posto 2007.", kažu podaci Eurostata, statističkog ureda Europske komisije.

Ti podaci samo su dio rezultata istraživanja o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama koje se koriste u domaćinstvima u EU-27, Norveškoj, Islandu i Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je pristup internetu u prvom dijelu 2007. imalo 41 posto domaćinstava, ove godine 48 posto. Pristup širokopojasnom internetu prošle je godine bio 23 posto, a ove 27 posto.

Ove godine postotak domaćinstava s pristupom internetu bio je najviši u Nizozemskoj (86 posto), Švedskoj (84 posto), Danskoj (82 posto), Luksemburgu (80 posto) i Njemačkoj (75 posto). Najlošije su Bugarska (25 posto), Rumunjska (30 posto) i Grčka (31 posto).

Osim njih, od Hrvatske su još lošije i Italija (42 posto) i Cipar (43 posto), a ona se nalazi u skupini s Poljskom i Mađarskom (48 posto), te Portugalom i Češkom (46 posto).

Što se tiče širokopojasnog interneta, lošije od Hrvatske su Rumunjska (13 posto), Bugarska (21 posto) i Grčka (22 posto).

U druga tri mjeseca 2008., ispitanici u dobi između 16 i 74 godine upitani su koje aktivnosti su najčešće koristili na internetu u posljednja tri mjeseca. u EU-27 32 posto koristilo je internet za putovanja, oko 30 posto za internet bankarstvo, interakciju s javnim vlastima i za informacije o zdravlju. Oko 25 posto čitalo je on-line vijesti ili naručivalo robu i usluge. Oko 15 posto tražilo je posao ili slalo molbe.

Što se tiče Hrvatske, 15 posto upitanih koristilo je internet za organizaciju putovanja, 13 posto za internet bankarstvo, 12 posto za interakciju s javnim vlastima, 20 posto tražilo je informacije o zdravlju, 28 posto čitalo je vijesti, 5 posto naručivalo robu, a 11 posto informiralo se o poslovima ili slalo zahtjeve.